Solemnizacija se može napraviti i bez punomoći

Prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda RH, Rev 856/05 nije odlučno što punomoć nije bila izdana u trenutku zaključenja pravnog posla (3. travnja 1997. godine). Odlučno je u smislu čl. 59. Zakona o javnom bilježništvu da je privatna isprava, koja se potvrđuje, sastavljena prema odredbama čl. 54. ZJB i da po obliku odgovara propisima o javnobilježničkoj ispravi. Punomoć mora biti ovjerena i priložena u izvorniku ili ovjerenom prijepisu (čl. 54. st. 5. ZJB), pri čemu to ne mora nužno biti učinjeno istog dana kada se isprava sastavlja odnosno potvrđuje.

Činjenica da je ugovor sklopljen 3. travnja 1997. godine, a da je tužitelj naknadno (26. svibnja 1997. godine) izdao punomoć B. M. koji je ugovor već potpisao u ime tužitelja predstavlja naknadno odobrenje u smislu odredbe čl. 88. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99). Za valjanost pravnog posla dovoljna je bila i sama izjava tužitelja da ugovor odobrava, ali u tom slučaju bez ovjerene pisane punomoći potvrđeni (solemnizirani) ugovor ne bi imao svojstvo ovršne isprave