Recesija je vrijeme kad poslovni i politički lideri trebaju primijeniti pozitivnu psihologiju u svim sferama biznisa, počevši od radnog mjesta, preporučuje američki psiholog Ray B. Williams. Jedan od gurua "psihologije pozitivnog mišljenja", – točnije, pozitivne sugestije i autosugestije – tvrdi da u teškim vremenima širenje dobrih vibracija može uzdići ekonomiju iz mulja. "Iako menadžeri nerado spominju sreću i pozitivne stvari dok ljudi ostaju bez posla, upravo je ovo trenutak u kojemu valja upotrijebiti moć pozitivne psihologije", tvrdi Williams. "Lideri koji tako postupaju uspješnije upravljaju svojim organizacijama i postižu bolje rezultate." U teškim ekonomskim vremenima, menadžeri smrknuto traže od zaposlenika da prionu na posao i izdrže, često im šaljući poruku da bi trebali biti sretni što imaju posao i da se ne smiju ni za što žaliti. Takvi menadžeri, prema Williamsu, zanemaruju principe pozitivne psihologije. 

Širenje dobrih vibracija
A ti principi menadžerima nalažu da se služe pohvalama, nude poticaje, vezuju nagrade za radni učinak, pomažu zaposlenicima da bolje organiziraju posao i održavaju vedru i optimističnu atmosferu neovisno o onome što se događa u poduzeću ili u gospodarstvu. Takvo postupanje menadžera, vele zagovornici pozitivne psihologije, smanjuje stopu anksioznosti i prestresiranosti među zaposlenicima. "Menadžeri mogu pokušati rješavati poslovne probleme tako da radnicima nanose dodatan stres, ili tako da im promijene perspektivu, uliju im povjerenje i osnaže ih", zaključuje Williams.Pozitivna psihologija ima i brojne protivnike, koji smatraju da neutemeljena pozitivna sugestija može povoljno djelovati samo kod pojedinaca slabijih spoznajnih sposobnosti (grublje rečeno, kod naivaca i neobrazovanih). One razumnije širenje nerealnog optimizma može iritirati, dok će one koji padnu na pozitivnu sugestiju uljuljkati u stanje lažne sigurnosti. 

Vedrina suzbija razum
"Pozitivno rukovođenje može biti štetno. Kad menadžeri primjenjuju prekomjerno vedar stil upravljanja, raspršuju osjećaj za realnost i privlače nevolju", navodi David Collinson, profesor s poslovne škole pri Lankasterskom sveučilištu u UK. Collinson i suradnici proveli su istraživanje o utjecaju rukovođenja po principima pozitivne psihologije i zaključili da takvo rukovođenje uzrokuje brojne pogrešne postupke i katastrofalne financijske odluke.  Istraživači su pretjerano optimističnom rukovođenju nadjenuli naziv "Prozac Leadership" (Rukovođenje na Prozacu), aludirajući na poznati antidepresiv. Ova je usporedba u skladu s teorijom o depresivnom realizmu, prema kojoj su sretni ljudi skloni zabludi i nesmotrenosti, dok depresivci ispravnije poimaju realnost i postupaju racionalnije.

Pesimizam se isplati
Iako autori priznaju da su optimistični lideri uspješniji u komunikaciji, uvjeravanju i poticanju timskog rada, zaključuju da pozitivno rukovođenje ima pretežno negativne učinke na pojedinačni rad i na organizaciju. "Rukovoditelji na Prozacu" mogu povjerovati u svoju priču da se sve odvija dobro. Posljedično, postavljaju sve manje pitanja i oglušuju se o informacije koje se suprotstavljaju njihovom uvjerenju. A to izolira njih i njihova poduzeća od ekonomske i društvene realnosti. "Poduzeća koja nagrađuju optimizam i obeshrabruju pesimizam često miniraju sposobnost kritičkog razmišljanja. Kad su lideri pretjerano pozitivni, neskloni su slušanju alternativnih gledišta, ostavljajući svoja poduzeća nepripremljenima za nošenje s neočekivanim problemima. Posljedično, optimizam bez pokrića izaziva otpor kod zaposlenika, klijenata i dioničara", zaključili su istraživači.

Kriva odluka

Optimizam pokopao megabanku

Kao jedan od primjera odlučivanja na temelju zablude, istraživači su naveli nerazumno preuzimanje nizozemske banke ABN Amro od strane Royal Bank of Scotland (RBS) 2007. Preuzimanje teško rekordnih 49 milijardi funti (65 milijarda eura) završilo je katastrofalno po RBS, jer je ABN Amro bio izrazito izložen krizi američkih drugorazrednih hipoteka. Tako je RBS pretrpio strahovite gubitke, a njenu su narušenu bilancu morali spašavati porezni obveznici.

Stres

Depresivni zbog neizvjesnosti

Mentalno je zdravlje ugroženo kad god vlada neizvjesnost i kad je ugrožen minimum životnog standarda. Depresija, anksioznost i srodne bolesti pogađaju i nezaposlene i one koji rade. Istraživanja provedena u SAD, Kanadi i Britaniji pokazuju da je 2012. više radnika patilo od smetnji izazvanih stresom nego 2009. Rezultati govore da se između 65 i 70 posto sudionika istraživanja nalazi pod jakim stresom, pati od izraženog umora i osjeća se beznadno. Oni koji su prestresirani za svoje stanje krive velik obim posla (35 posto), loše međuljudske odnose (33 posto) i nesigurnost radnog mjesta (20 posto).

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju