Prema članku 248. Obiteljskog zakona, bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili koja potječe iz te imovine.

Nadalje, prema članku 249. Obiteljskog zakona, bračni su drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drukčije ugovorili.Imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina, a tom imovinom smatra se i ona imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenoga u članku 248. Obiteljskog zakona (dakle, nasljeđivanjem, darovanjem i sl.). U odgovoru na pitanje treba poći od toga je li do uvećanja imovine, koja potječe od prihoda trgovačkog društva-vlastite imovine jednog bračnog druga, za vrijeme trajanja braka došlo radom samo toga bračnog druga ili i drugog. Naime, potrebno je utvrditi je li drugi bračni drug svojim radom na vlastitoj imovini drugog bračnog druga za vrijeme bračne zajednice pridonio stjecanju neke nove imovine. Ta pitanja razmatrana su i u stručnoj literaturi: "Određeno pojašnjenje potrebno je i za slučaj rada na vlastitoj imovini odnosno na vlastitoj imovini drugog bračnog druga.

Kad za vrijeme trajanja bračne zajednice bračni drug radi na poljoprivrednom zemljištu koje je njegova vlastita imovina ili vlastita imovina drugog bračnog druga, ili  kad  bračni drug pruža turističke usluge i pritom zarađuje, iznajmljujući kuću za odmor u vlasništvu njegova bračnog druga. Rad na vlastitoj imovini producirat će (vjerojatno) uvećanje te imovine, pa svako povećanje pridodat će se njegovoj vlastitoj imovini.No, ako bi bračni drug ulagao svoj rad na vlastitoj imovini drugog bračnog druga, smatramo s obzirom da je rezultat rada (na poljoprivrednom zemljištu npr. plodovi, a u turističkoj djelatnosti novac) stečen za vrijeme trajanja bračne zajednice radom, ima status bračne stečevine, a bračni drug čije je vlasništvo (tj. vlastita imovina) zemljište odnosno kuća za odmor, imao bi pravo na obveznopravni zahtjev glede eventualnog obeštećenja zbog rada na njegovoj vlastitoj imovini. Tu bi dakako bilo presudno da li je on dao i kakav pristanak za korištenje (rad) na tuđoj (ovaj puta njegovoj) stvari" (prof. dr. sc. Dubravka Hrabar: Status imovine bračnih drugova, Godišnjak 9, Opatija, 2002.).  

Odgovara: Vanja Vargec, dipl. iur