Prema stavu Županijskog uda u Bjelovaru u odluci br. Gž-2540/11, utvrđeno je da je iz obračuna potraživanja tužitelja vidljivo da potražuje nedospjela potraživanja (od 39. obroka na dalje),  on na taj iznos nema pravo budući da su ništave odredbe Općih uvjeta koje propisuju pravo na naplatu tog potraživanja, jer su u smislu odredbe čl. 143. st. 1. ZOO-a protivne samoj svrsi sklopljenog ugovora. Iz Općih uvjeta uz ugovore o dugoročnom najmu, i to točke 7.2. proizlazi da ako ugovor o dugoročnom najmu bude raskinut, najmodavac je ovlašten obračunati sve dospjele neplaćene najamnine, i kalkuliranu neotplaćenu vrijednost do isteka trajanja ugovora. Naime, ostatak vrijednosti vozila prema točki 1. Općih uvjeta predstavlja sporazumno utvrđenu vrijednost predmeta najma u trenutku isteka ugovora koja se temelji na očekivanoj tržišnoj vrijednosti predmeta najma u trenutku isteka ugovora ovisno o ugovorenom trajanju, te je kao takav osnovica za izračun visine najamnine. S obzirom na ovakav značaj i svrhu ostatka vrijednosti vozila, tužitelj ne može osnovano potraživati od tuženika i tu vrijednost ostatka vozila,  jer se temelji na ništavim odredbama Općih uvjeta budući da je taj dio Općih uvjeta također protivan samoj svrsi sklopljenog ugovora.

Javni bilježnik utvrđuje potpis ne i ovlasti
Prema stavu Županijskog suda u Koprivnici u odluci br. Gž-2009/09 Javni bilježnik, koji ovjerava potpis prodavateljevog punomoćnika na ugovoru o prodaji vozila, nije dužan ispitivati da li je prodavateljev punomoćnik ovlašten za sklapanje ugovora o prodaji vozila. I po ocjeni ovoga suda na temelju dokaza koji su izvedeni tijekom postupka ne postoji protupravno postupanje javnog bilježnika V. Š. prilikom ovjere kupoprodajnog ugovora za prodaju osobnog automobila od 26. lipnja 2003. godine. Naime, javni bilježnik je tom prilikom samo ovjerio potpis punomoćnika tužitelja na tom ugovoru, a ovjera potpisa stranke regulirana je odredbom čl. 77. Zakona o javnom bilježništvu. Prema odredbi tog zakonskog propisa, i to prema st. 4., javni bilježnik pri ovjeri potpisa treba se upoznati sa sadržajem pismena samo ukoliko je to potrebno za popunjavanje rubrika upisnika o ovjerama i potvrdama i javni bilježnik nije odgovoran za sadržaj pismena niti je dužan ispitivati da li su sudionici ovlašteni na dotični posao.

Odgovara: M. Ljubenko, dipl. iur

Pitanja vezana za pravnu tematiku šaljite na redakcija@poslovni.hr s napomenom za rubriku pravo