Kandidati za tri mjesta u Ustavnom sudu koja se prazne 11. travnja u intervjuima su ustvrdili kako bi se pretrpanost ustavnim tužbama trebala riješiti sužavanjem ovlasti Ustavnog suda, a još aktualni suci Potočnjak i Račan ističu kako je potkraj prošle godine na sudu bilo šest tisuća neriješenih predmeta zbog čega je nemoguće očekivati da će se riješiti u razumnom roku. Mato Arlović, Željko Potočnjak, Agata Račan, Milan Radaković i Miroslav Šeparović – petero je od 11 kandidata za suce Ustavnog suda koji su prošli “trijažu” saborskog Odbora za Ustav i između kojih će parlament 3. travnja izabrati tri nova suca. Prvih troje kandidata dobilo je potporu svih deset članova Odbora, Radaković devet, a Šeparović sedam glasova, dok je od kandidata koji su otpali dva glasa dobila još samo Mirjana Juričić, poznata po osporavanju izbora Slavice Banić za ustavnu sutkinju, zbog nedovoljnog radnog iskustva.
Politička odluka
Preostalih pet kandidata nije dobilo nijedan glas, a među njima je i Tonči Majica, bivši sudac Prekršajnog suda u Sisku koji je presudio protiv INA-e zbog zagađenja okoliša, kojeg DSV nije ponovno imenovao na sudačku poziciju zbog neispunjavanja norme. Intervjuiranju pred Odborom jedina se nije odazvala Jasmina Kovačević-Čavlović, a razloge zbog kojih je odbila odgovarati na pitanja zastupnika objasnila je u oštrom pismu odaslanom svima. U pismu je ustvrdila kako se na razgovor nije odazvala jer ima saznanja da će o sucima presudno odlučivati politika, podrška strukovnog klana i “ponavljanje farse tzv. ravnopravnosti koje temeljno ljudsko pravo vrijedi samo za kadrove s ognjištarske i svake druge uzajamnosti”. Pismo je predsjednik Odbora Vladimir Šeks ocijenio uvredljivim. Ingrid Antičević Marinović pitala je Miroslava Šeparovića o upitnoj moralnosti fiducija, koji je kazao kako mu se ne protivi, jer pravo i moral nisu uvijek na istoj strani, no, da treba pronaći načine za ublažavanje njegovih efekata. Šemso Tanković od dvojice je kandidata tražio mišljenje o isticanju vjerskih obilježja u nekim javnim školama. Šeparović je kazao kako je, iako praktični vjernik, veliki pobornik razdvajanja države i crkve, dok je Arlović ustvrdio kako Ustav vjerske slobode jamči svima, pa i vjernicima svih vjeroispovijesti. Podsjetio je, međutim, i na ustavnu odvojenost države i crkve, te napominje kako se vjerska obilježja u javnim institucijama mogu isticati samo za vrijeme vjeronauka.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu