U novom 'Aktualnom osvrtu' Instituta za javne financije Mihaela Bronić u tekstu pod naslovom "Podjela prihoda od poreza na dohodak između središnje države, županija, gradova i općina" pojašnjava kako je zakonom propisano dijeljenje prihoda od poreza na dohodak. 

U rubrici Aktualni osvrti istraživači Instituta za javne financije komentiraju aktualna zbivanja na području javnih financija. Osvrti su namijenjeni prvenstveno medijima, ali i svima koji prate aktualna fiskalna zbivanja. 

Bronić u svom osvrtu piše kako se u posljednje vrijeme dosta piše i govori o dijeljenju prihoda od poreza na dohodak između središnje  države i Grada Zagreba.

"Cilj ovog rada nije komentirati situaciju Grada Zagreba (rješenje tog problema morati će pronaći Ministarstvo financija i Grad Zagreb) nego ukratko, što jednostavnije, pojasniti kako je zakonom propisano dijeljenje prihoda od poreza na dohodak. Porez na dohodak je zajednički porez, što znači da se prihodi od tog poreza dijele između općine ili grada u kojoj porezni obveznik ima prebivalište ili uobičajeno boravište, županije u kojoj se nalazi ta općina ili grad i središnje države. Postoje opća i dvije posebne vrste raspodjele prihoda od poreza na dohodak. ", objašnjava Bronić.

Način raspodjele prihoda od poreza na dohodak s vremenom se mijenjao, a izmjenama Zakona od 1. ožujka 2012., županiji pripada 16%, a gradovima/općinama 56,5%.  Budući da Grad Zagreb obavlja poslove iz djelokruga grada i županije, udio Grada Zagreba u prihodima od poreza na dohodak je 72,5% (16% + 56,5%). Ove prihode općine/gradovi/županije mogu koristiti za financiranje bilo kojih rashoda. Dio općina/gradova/županija je od 2001. preuzeo i obvezu financiranja jedne ili više decentraliziranih funkcija  (školstva, socijalne skrbi, zdravstva i/ili vatrogastva) iz prihoda ubranih od poreza na dohodak.

Riječ je o javnim uslugama koje je prije financirala središnja država.  Vlada svake godine, piše Bronić, propisuje minimalne financijske standarde, odnosno koliko bi pojedina općina/grad/županija trebala potrošiti za svaku preuzetu decentraliziranu funkciju.  Općinama/gradovima/županijama za financiranje tih decentraliziranih funkcija središnja država prepušta do 12% poreza na dohodak (1,3% za vatrogastvo i 10,7% za ostale decentralizirane funkcije: 3,1% za financiranje osnovnog školstva, 2,2% za srednje školstvo, 2,2% za socijalnu skrb i 3,2% za zdravstvo). Ako općine/gradovi/županije nisu preuzeli decentralizirane funkcije, financira ih središnja država. U tom slučaju i dodatni udio u porezu na dohodak namijenjen tim funkcijama pripada središnjoj državi.

Preostalih 15,5% poreza na dohodak prikupljenih na svom području općine/gradovi uplaćuju u fond izravnanja za decentralizirane funkcije. Sredstva iz tog fonda se dodjeljuju samo onim općinama/gradovima/županijama  koje su preuzele decentralizirane funkcije, a dodatni udio u porezu na dohodak koji prikupe na svom području im nije dovoljan za financiranje minimalnog financijskog standarda.

Općine/gradovi/županije koje  od dodatnog udjela u porezu na dohodak za financiranje decentraliziranih funkcija i od pomoći iz fonda izravnanja za decentralizirane funkcije ostvare više sredstava nego je propisano minimalnim financijskim standardima, taj višak moraju vratiti u državni proračun.

Inovativna platforma

Hrvatska želi više gostiju visoke platežne moći

ključni rokovi

Bez licence nema poslovanja: Novi rokovi za kripto tvrtke u Hrvatskoj

Izvorni članak možete pročitati ovdje.