EN DE

Naziv otkaza ne mora odrediti vrstu otkaza

Autor: Poslovni dnevnik
18. rujan 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Ilustracija

Prema stavu Vrhovnog suda u odluci br Revr-616/10 ističe se da Ugovorom o pravima i obvezama predsjednika Uprave nije uređeno samo pitanje tužiteljevog statusa kao predsjednika Uprave tuženika,

Naziv otkaza ne mora odrediti vrstu otkaza

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prema stavu Vrhovnog suda u odluci br Revr-616/10 ističe se da Ugovorom o pravima i obvezama predsjednika Uprave nije uređeno samo pitanje tužiteljevog statusa kao predsjednika Uprave tuženika, već je tim Ugovorom zasnovan radni odnos stranaka na neodređeno vrijeme te je uređen tužiteljev radnopravni status, pa je riječ o ugovoru sa elementima menadžerskog ugovora i ugovora o radu. Neosnovano je zaključivanje nižih sudova da je odlukom o opozivu tužitelja s dužnosti predsjednika Uprave navedeni Ugovor raskinut i da je time prestala mogućnost otkazivanja ugovora, jer prema odredbi čl. 244. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima opozivom člana ili predsjednika uprave ne diraju se odredbe ugovora kojega su oni sklopili s društvom.S obzirom na činjenicu da su stranke sklopile ugovor o radu na neodređeno vrijeme nakon opoziva odluke Nadzornog odbora tuženika o tužiteljevom imenovanju predsjednikom Uprave društva radni odnos stranaka nije prestao, već je nastala tužiteljeva obveza raspoređivanje tužitelja na druge odgovarajuće poslove u skladu s ugovorom. Tužitelj je mogao biti raspoređen na druge poslove samo na temelju novog izmijenjenog ugovora o radu. Sklapanje tog ugovora tužitelju je i ponuđeno odlukom o “izvanrednom otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora” okolnost da je odluku o otkazu tuženik pogrešno nazvao odluka o izvanrednom otkazu, nije od značaja jer je za ocjenu pitanja zakonitosti te odluke bitan njezin smisao i sadržaj iz kojeg nedvojbeno proizlazi da je riječ o otkazu iz čl. 121. Zakona o radu, uz čiju primjenu je trebalo razriješiti radnopravni status tužitelja.

Naziv otkaza ne mora odrediti vrstu otkaza

Prema stavu Vrhovnog suda u odluci br Revr-616/10 ističe se da Ugovorom o pravima i obvezama predsjednika Uprave nije uređeno samo pitanje tužiteljevog statusa kao predsjednika Uprave tuženika, već je tim Ugovorom zasnovan radni odnos stranaka na neodređeno vrijeme te je uređen tužiteljev radnopravni status, pa je riječ o ugovoru sa elementima menadžerskog ugovora i ugovora o radu. Neosnovano je zaključivanje nižih sudova da je odlukom o opozivu tužitelja s dužnosti predsjednika Uprave navedeni Ugovor raskinut i da je time prestala mogućnost otkazivanja ugovora, jer prema odredbi čl. 244. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima opozivom člana ili predsjednika uprave ne diraju se odredbe ugovora kojega su oni sklopili s društvom.S obzirom na činjenicu da su stranke sklopile ugovor o radu na neodređeno vrijeme nakon opoziva odluke Nadzornog odbora tuženika o tužiteljevom imenovanju predsjednikom Uprave društva radni odnos stranaka nije prestao, već je nastala tužiteljeva obveza raspoređivanje tužitelja na druge odgovarajuće poslove u skladu s ugovorom. Tužitelj je mogao biti raspoređen na druge poslove samo na temelju novog izmijenjenog ugovora o radu. Sklapanje tog ugovora tužitelju je i ponuđeno odlukom o “izvanrednom otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora” okolnost da je odluku o otkazu tuženik pogrešno nazvao odluka o izvanrednom otkazu, nije od značaja jer je za ocjenu pitanja zakonitosti te odluke bitan njezin smisao i sadržaj iz kojeg nedvojbeno proizlazi da je riječ o otkazu iz čl. 121. Zakona o radu, uz čiju primjenu je trebalo razriješiti radnopravni status tužitelja.

Hipoteka na česticama koje nisu ugovorene

U vrijeme uknjižbe založnog prava unatoč tome što su predmetom Sporazuma bile samo neke zemljišno-knjižne čestice, a ne sve iz jednog zemljišno-knjižnog tijela istog zemljišno-knjižnog uloška, nije moglo biti uknjiženo založno pravo samo na nekim zemljišno-knjižnim česticama već na svim zemljišno-knjižnim česticama jednog zemljišno-knjižnog tijela, na koji je način zemljišno-knjižni sud i postupio, te je u tom pogledu i ovrha valjano provedena.

Odgovara: M. Ljubenko, dipl. iur

Pitanja vezana za pravnu tematiku šaljite na redakcija@poslovni.hr s napomenom za rubriku pravo

Autor: Poslovni dnevnik
18. rujan 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close