Kada je neformalna edukacija u pitanju, poslodavci i posloprimci očito imaju podvojena mišljenja.

Poslodavci sve manje pozornosti obraćaju na formalno obrazovanje. Važnije su im iskustvo i vještine od papira, dok oni koji traže posao još uvijek smatraju da im je "diploma" glavna prednost u konkuriranju za određenu poziciju.Tom temom bavili su se i sudionici okruglog stola "Strateška edukacija: europska poslovna osobna – kojom poslodavci, posloprimci i edukativne ustanove postižu rezultate" gdje su predstavljeni su rezultati Istraživanja o edukativnim potrebama i ponudi profesionalne edukacije  Hrvatskoj. 

Dodana vrijednost
Prema tom istraživanju, dodatna edukacija sve više utječe na odluku poslodavaca o tome hoće li zaposliti ili odbiti nekog kandidata. Dok je u 2012. za 65 posto poslodavaca dodatna edukacija bila kriterij koji je umjereno utjecao na odluku u zapošljavanju, u 2013. godini njihov je udio porastao na 71 posto. Unatoč tome, kod posloprimaca je zabilježen tropostotni pad pohađanja nekog oblika dodatne edukacije te se u 2013. dodatno educiralo 65 posto posloprimacaMeđu njima 26 posto smatra da im je to izrazito pomoglo u obavljanju radnih zadataka.

Skoro trećina ispitanika smatra pak da su im neke edukacije bile korisne, no 29 posto ispitanih smatra kako im je edukacija malo pomogla. Sličnu procjenu dali su i poslodavci – njih 27 posto smatra kako je edukacija izrazito pomogla njihovim zaposlenicima, dok ih petina smatra da je malo pomogla. Kao što su pokazala istraživanja prijašnjih godina, najviše poslodavaca smatra da su njihovim zaposlenicima prvenstveno potrebne dobre komunikacijske i prezentacijske vještine. Posloprimci, s druge strane, nisu pretjerano zainteresirani educirati se na tim područjima pa ih je tek 40 posto to izdvojilo kao područja svog interesa.Osim komunikacijskih i prezentacijskih vještina, poslodavcima su važne i vještine vođenja projekata te osobni razvoj.

Čak polovica poslodavca smatra da je njihovim zaposlenicima potrebna ta vrsta edukacije, dok je interes za nju izrazilo svega tridesedak posto posloprimaca. Osim toga, polovicima je važno i usavršavanje iz područja menadžmenta, no toga je svjesna tek četvrtina posloprimaca.No, i kriza je uvelike smanjila potražnju za dodatnim usavršavanjem. Većina ustanova koje pružaju edukacijske usluge osjetila je manjak potražnje za edukacijom, ali i sve veću konkurenciju na tom tržištu. Zato je, da bi se prilagodili novim uvjetima, gotovo 70 posto edukativnih ustanova bilo primorano prilagoditi cijene, ali i same programe. 

Kriv je sustav
U svakom slučaju, sudionici okruglog stola složili su se da je potrebno 'preodgojiti' radnu snagu jer 'upisivanje' znanja u radnu knjižicu ne nosi više istu težinu kao prije 10, 20 godina budući da se danas okruženja brzo mijenjanju.  "Hrvatski školski sustav obrazuje mlade da rade za nekog dok strani obrazovani sustavi pripremaju mlade za poduzetništvo. Nedostaje nam proaktivnosti i motiviranosti", poručila je Ljiljana Buhač, stručno- pedagoška voditeljica Poslovnog učilišta Supera. Okrugli stol organizirali su portal EduCentar, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Cotrugli Business School.