EN DE

Hrvatskoj treba javno građevinsko pravo

Autor: Ivan Pandžić
28. prosinac 2008. u 22:00
Podijeli članak —

Nepostojanje kriterija za vrijednost zemlje i nekoordinirani zakoni samo su neki od razloga da gradovi ne uspijevaju urediti svoje zemljište

Nakon 14 mjeseci od donošenja hrvatskih propisa o urbanoj komasaciji, ona kao iznimno koristan i važan pravni instrument još nije zaživjela u provedbi, čini se da će njena provedba i dalje biti i te kako otežana. Mr. sc Vladimir Krtalić, koji je sudski vještak za graditeljstvo i iznimno dobro je upoznat s propisima o urbanoj komasaciji u zemljama srednje Europe, tvrdi da su naši propisi napravili dobar iskorak, ali da treba urediti još niz pravnih i organizacijskih preduvjeta prije nego što ona zaživi.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Niz dvojbi
Podsjetimo, urbanu komasaciju je uredio novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji i trebala je donijeti kvalitetno urbanističko, vlasničko i infrastrukturno uređenje građevnih čestica. Komasacija se u Njemačkoj provodi već duže od stoljeća, omogućila je uređenje tisuće hektara zemljišta i izgradnju stotine naselja. Krtalić kaže kako oni gradovi u Hrvatskoj za koje zna da su osnovali komasacijska povjerenstva, još nisu proveli niti jedan postupak i da imaju niz dvojbi i otvorenih pitanja za njenu provedbu.“Hrvatskoj je zaista potrebna katedra za javno građevinsko pravo i propisi koji će biti usklađeni s državama srednje Europe. Ni na Pravnom ni na Arhitektonskom fakultetu nema takve katedre koja bi objedinila javno građevinsko pravo, prostorno i urbanističko planiranje, uređenje građevinskog zemljišta, procjenu tržišne vrijednosti nekretnina i gradnju. Kod nas se odvojeno donose Zakon o komunalnom gospodarstvu i Zakon o prostornom uređenju i gradnji, a tada nije moguće dobiti propis kojim će se urediti održivo planiranje korištenja zemljišta”, otkriva jedan od prvih preduvjeta Vladimir Krtalić.

Nakon 14 mjeseci od donošenja hrvatskih propisa o urbanoj komasaciji, ona kao iznimno koristan i važan pravni instrument još nije zaživjela u provedbi, čini se da će njena provedba i dalje biti i te kako otežana. Mr. sc Vladimir Krtalić, koji je sudski vještak za graditeljstvo i iznimno dobro je upoznat s propisima o urbanoj komasaciji u zemljama srednje Europe, tvrdi da su naši propisi napravili dobar iskorak, ali da treba urediti još niz pravnih i organizacijskih preduvjeta prije nego što ona zaživi.

Niz dvojbi
Podsjetimo, urbanu komasaciju je uredio novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji i trebala je donijeti kvalitetno urbanističko, vlasničko i infrastrukturno uređenje građevnih čestica. Komasacija se u Njemačkoj provodi već duže od stoljeća, omogućila je uređenje tisuće hektara zemljišta i izgradnju stotine naselja. Krtalić kaže kako oni gradovi u Hrvatskoj za koje zna da su osnovali komasacijska povjerenstva, još nisu proveli niti jedan postupak i da imaju niz dvojbi i otvorenih pitanja za njenu provedbu.“Hrvatskoj je zaista potrebna katedra za javno građevinsko pravo i propisi koji će biti usklađeni s državama srednje Europe. Ni na Pravnom ni na Arhitektonskom fakultetu nema takve katedre koja bi objedinila javno građevinsko pravo, prostorno i urbanističko planiranje, uređenje građevinskog zemljišta, procjenu tržišne vrijednosti nekretnina i gradnju. Kod nas se odvojeno donose Zakon o komunalnom gospodarstvu i Zakon o prostornom uređenju i gradnji, a tada nije moguće dobiti propis kojim će se urediti održivo planiranje korištenja zemljišta”, otkriva jedan od prvih preduvjeta Vladimir Krtalić.

Odmah na drugom mjestu su kriteriji za tržišnu vrijednost zemljišta. Kod nas još ne postoji pravni akt koji uređuje načela procjene tržišne vrijednosti nekretnina iako već niz desetljeća, postoji takav pravni akt u državama članicama EU. Krtalić nadalje smatra da bi trebalo uvesti provedbeni urbanistički plan koji bi zamijenio urbanistički plan uređenja, detaljni plan uređenja i što je najvažnije, lokacijsku dozvolu koja ne postoji nigdje u Europi. Komunalni doprinos bi se trebao naplaćivati po vrijednosti potrebne tehničke urbanističke infrastrukture. S tim pretpostavkama bi se već lakše provodila urbana komasacija, pa bi trebalo urediti još i organizacijske i provedbene pretpostavke po uzoru na države srednje Europe. Primjerice, Ured za geodeziju trebao bi obavljati glavninu poslova za provođenje komasacije, a ne neodređena “stručna služba” kako je definira naš zakon, paralelno bi se trebao donositi provedbeni urbanistički plan s provedbom postupkom komasacije.

Korist svima
Važna razlika između naših i njemačkih odredbi je što su kod njih iz komasacije izuzete površine za društvenu namjenu jer se smatra da će ih koristiti svi stanovnici JLS-a, a ne samo sudionici komasacije. Kod nas se mora odvojiti dio zemlje za tu namjenu, dok je lokalna uprava u državama članicama EU dužna kupiti to zemljište. “Urbanom komasacijom europski gradovi ostvaruju i dodatne prihode jer sudionicima komasacije ne pripada povećanu vrijednost zemljišta nego lokalnoj upravi, bilo u novcu ili u površini. S druge strane, lokalna uprava je dužna izgraditi planiranu infrastrukturu. Komasacija omogućuje i najbržu i najjeftiniju izgradnju cestovne, energetske i vodovodne infrastrukture. Vrijeme je da Hrvatska i njeni gradovi preuzmu i taj nezamjenjivi pravni instrument koji donosi koristi baš svima”, zaključuje Krtalić.

naglasci

Volja lokalne uprave
Treba napomenuti da za provođenje komasacije, osim svih zakonskih preduvjeta, treba postojati i volja lokalne uprave, kaže Krtalić. Ona bi trebala shvatiti benefite, te upoznati s postupkom i širu javnost.

Konsenzus s privatnim vlasnicima
Također, kada se pokrene komasacija, koja ipak zadire u privatno vlasništvo, treba je provoditi sa što više konsenzusa s privatnim sudionicima i nedvojbeno im predočiti koristi od njenog provođenja.

Autor: Ivan Pandžić
28. prosinac 2008. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close