Većini roditelja koji su naumili otvoriti neki oblik štednje kako bi njihovo dijete u budućnosti ostvarilo kakvu-takvu financijsku sigurnost glavno je pitanje kako štedjeti. Unatoč velikom broju dječjih štednji koje nude banke i pogodnostima tih štednji poput veće kamate i dužeg roka oročenja mnogi se pitaju trebaju li novac namijenjen štednji svoje djece zapravo štedjeti pod svojim imenom. Zakonska odredba propisuje kako roditelji s dječje štednje mogu mjesečno podignuti 900 kuna ako je riječ o djetetu do sedam godina starosti, 1070 kuna ako dijete nema više od 13, odnosno 1175 kuna ako je riječ o djetetu od 13 do 18 godina. Za podizanje većih iznosa roditeljima treba odobrenje centra za socijalnu skrb koji odlučuje koristi li podizanje novca sa štednje vašem djetetu.

U Erste banke navode kako kontinuirano ostvaruju porast depozita, a tome pridonosi porast dječje štednje. Samo u prvih šest mjeseci ove godine iznos njihove dječje štednje Medo Štedo porastao je za više od 10,3 posto te je krajem lipnja 2012. dosegnuo više od 122 milijuna ušteđenih kuna, u što je uključeno više od 18.100 malih štediša. Od deviznih depozita dječje štednje Medo Štedo više od 95 posto čini štednja u eurima, a ostalo se odnosi na dolare. Prosječan rok Medo Štedo dječje štednje je 41 mjesec, a najčešće se oročava na rok od pet godina ( gdje je i najveća stopa premije (50% premije na obračunatu kamatu). Ukupno stanje Medo Štedo dječje štednje na kraju 2011. godine iznosilo je više od 110 milijuna kuna, što predstavlja porast od preko 30 posto u odnosu na godinu ranije. Erste ima i Club štednje za mlade namijenjen štedišama koji imaju od 15 do 26 godina. Minimalni početni ulog iznosi 100 kuna. “Uz redovnu kamatu na štednju, ostvaruje se i dodatna premija do čak 50%, ovisno o roku oročenja i iznosu ukupno obračunate kamate. Dodatna premija se obračunava po isteku oročenja na ukupan iznos obračunate kamate”, kažu iz Erstea. Također, i Zagrebačka banka ima svoju Pčelicu koja je kunski štedni račun s atraktivnom promjenjivom kamatnom stopom od 4,5 posto, a namijenjen je djeci i mladima do 16 godina. U štednji djece mogu sudjelovati i djedovi, bake, rodbina ili prijatelji kupovinom poklon bonova koji se uplaćuju kasnije na račun djetetove štednje. U Hypo banci u ponudi imaju limač štednju za djecu do 14 godina starosti. Štedna knjižica vodi se u kunama ili eurima . Minimalni polog je 30,00 kuna ili 4,00 eura. Kamatna stopa je 4,5 posto za štednju u kunama, a 3 posto za štednju u eurima. Štedna knjižica otvara se na ime domaće, maloljetne, fizičke osobe zastupane po zakonitom zastupniku ili staratelju, a na osnovi rodnog lista ili izvoda matice rođenih djeteta. Maksimalni dopušteni saldo na štednoj knjižici iznosi 100.000,00 kuna ili 14.000,00 eura. Sredstvima raspolažu roditelji, no štednju može uplaćivati i rodbina te prijatelji.

Krediti za odlazak djece u srednju školu

Sličan model financiranja školovanja kojim se koriste studenti podižući kredite kod banaka postoji i za srednjoškolce, tj. za roditelje koji su svoje srednjoškolce odlučili poslati na školovanju u privatnu ili državnu stranu školu. Iz SG-Splitske banke kažu kako se kod njih u tu svrhu može dignuti kredit u iznosu od 500 do 30.000 eura. Kamatne stope su od 6,30 posto do 7,30 posto, ovisno o statusu klijenta i cjelokupnom odnosu klijenta i banke, a naknada iznosi od 0,50% do 1,00%. Rok otplate na te kredite je do 10 godina. Slična situacija i u Privrednoj banci Zagreb, samo što kod njih kamatna stopa iznosi 6,40 posto.