Otkad se Europska komisija uključila u traženje izlaza iz hrvatsko-slovenskoga graničnog spora, na djelu je isključivo tajna diplomacija. Riječ je o inicijativi da se bivši finski predsjednik Martti Ahtisaari kao predsjedatelj stručnog vijeća uključi u rješavanje problema. Iznio je to povjerenik za proširenje Ollie Rehn, a nakon upoznavanja s prijedlogom Slovenije i Hrvatske, u Komisiji odbijaju dati izjave o sadržaju njezina prijedloga.

Daleko od javnosti
Dok ne završe konzultacije, obje su strane zamoljene da daleko od očiju javnosti drže prijedlog i pregovore. Na Sloveniji i Hrvatskoj, jedino to kažu u EK, je odluka o tome jesu li spremne za takvu europsku pomoć, dodajući da bi se prije toga trebale dogovoriti o načinu i uvjetima za pomoć u rješavanju pitanja granice i o omogućavanju napretka u hrvatskim pristupnim pregovorima. Mnoga su pitanja otvorena, a najviše o dvojbi oslanja li se prijedlog na političko-pravno rješenje ili samo pravno, tj. primjenu međunarodnog prava. Kod tih modela postoje razlike glede (ne)traženja rješenja na međunarodnim pravosudnim tijelima, a o tome ne ovisi samo granični rasplet u slučaju Hrvatske i Slovenije. Političko-pravni pristup rješenju spora oko granice značio bi opasno otvaranje Pandorine kutije za EU koji ima niz neriješenih graničnih sporova među članicama (Španjolska i Engleska, Njemačka i Poljska itd.), a valja se nadati da je toga Komisija svjesna. Prva je opcija da je riječ o posredovanju koje ne dovodi do brzog pravorijeka jer bi predloženo vijeće organiziralo rasplet graničnog spora po međunarodnom pravu. To rješenje može imati pozitivan učinak na ostale granične sporove koji postoje među članicama EU. Čak i da ne dovede do rješenja na međunarodnom sudu, neće biti štetno, a prekinut će slovensku blokadu pristupa Hrvatske EU. Druga je varijanta da bi Ahtisaarijevo tijelo pružilo političku pomoć u približavanju stajališta Hrvatske i Slovenije bez opcije međunarodnog suda. No moguće je i nešto treće kao kombinacija navedenih opcija koja uključuje, uz primjenu međunarodnog prava, i političko-povijesne kriterije. Ako bi se to vijeće time rukovodilo u iznalaženju rješenja, a djelovalo bi kao zamjena za sudbeno tijelo, to se u krugovima pravnika već ocjenjuje kao politički pritisak na ustupanje hrvatskog teritorija u zamjenu za članstvo u EU što je cijena koju nijedna članica EU nije morala platiti radi ulaska. Ako se takvo što dogodi, a to je ipak najcrnji scenarij, tko će kroz koju godinu Hrvatskoj zabraniti da se na isti način ponaša kada bude u pitanju prijam Srbije i CiG (ili BIH) u EU. To je kao početna platforma dalo rezultat jer su obje zemlje dobro reagirale na prijedlog EK. Za to postoje i drugi razlozi: pri utvrđivanju početnih pozicija prijedlog se može različito tumačiti, a k tome ni Slovenija i još manje Hrvatska ne mogu si dopustiti ishitrene negativne reakcije.

Etiketa smutljivca
Obje države znaju da bi se u slučaju slovenskog odbijanja plana EK ta zemlja izložila novoj kritici EU te bi zaradila etiketu smutljivca i nezainteresirane strane za konačno rješenje. Kritizirana zbog nezapamćenog presedana u slučaju blokade hrvatskih pregovora kojoj je uzrok taj teritorijalni spor, Slovenija je već zabilježila političku štetu, a Pahor je naelektrizirao tamošnju javnost ostavljajući malo prostora za časni uzmak. Sve što bude manje od onoga što je obećavao bit će poraz. U slučaju takvog poteza Hrvatske, stvari su složenije; bio bi nepovratno izgubljen njezin brzi vlak za članstvo u EU. Zato je ponuđena pomoć EK ono što je Hrvatska od početka tražila, a čuli smo to kroz izjave ovdašnjih političara koji su tvrdili da je slovenska blokada stvar EU, ali ne tako da ona bude arbitar, nego da pomogne da se iznesu argumenti na stol i da sudbena tijela mogu raditi u miru.

Činjenice

Sastav Vijeća
Prema dostupnim podacima, Martti Ahtisaari bi predsjedna skupinom nazvanom ‘posredničko vijeće’. U Vijeću bi bili Robert Badinter i još jedna ženska osoba, stručnjak za međunarodno pravo.

Važna igra riječi
Govoreći o svojoj inicijativi za rješavanje hrvatsko-slovenskog spora, Rehn ne rabi izraz posredovanje (engl: mediation) nego pomoć u pronalaženju rješenja problema (engl: facilitation).