Vrhovni sud RH kreće u kontrolu kvalitete ukidnih odluka Županijskih sudova koje su donesene u posljednjih godinu dana. Pritom nije jedini u akciji, jer kako doznajemo iz Ministarstva pravosuđa, u tijeku je identificiranje broja svih kaznenih predmeta i sudaca koji su ih donijeli, a koji su pali u zastaru u posljednje dvije godine na Općinskim sudovima. Ministrica pravosuđa Ana Lovrin zatražila je podatke o zastarama, a oni bi mogli izazvati dalekosežnije i radikalnije posljedice od svih sličnih kontrola. Naime, obje kontrolne akcije trebale bi polučiti odgovorniji rad sudskog aparata, ali se vrh pravosuđa nalazi pred zadatkom koji zapravo uključuje i čistku sudaca koje kompromitira neki vid neprofesionalnosti. Što se tiče Vrhovnog suda, to znači da će zasad primarno loša ocjena obilježiti one suce koji su šakom i kapom ukidali presude, pa i u slučajevima kad su ih mogli preinačiti, no svi će takvi dobiti novu šansu. Provjeravat će se i kvaliteta “instrukcija” nižem sudu koje, mada neobvezujuće, snagom autoriteta višeg suda trebaju biti djelotvorna pravna pomoć kako da riješi predmet. Već je i na prvi pogled jasno da Vrhovni sud time iskazuje odlučniji reformski potez. No poznato je da se Ministarstvo pravosuđa nalazi pod pritiskom zbog prigovora u pogledu kvalitete rada sudova, uključujući i posljednje kritike eksperata Europske komisije zbog lošeg odnosa hrvatskih sudaca prema javnosti. Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin potvrdio je Poslovnom dnevniku da su već pregledali Županijski sud u Zlataru te će, kako kaže, do kraja tjedna biti poznata situacija na Županijskim sudovima u Dubrovniku i Slavonskom Brodu, a slijede Županijski sudovi u Zagrebu i Velikoj Gorici. Budući da na najvišoj sudskoj instanci vlada uvjerenje da će stalnom kontrolom ukidnih odluka Županijskih sudova djelovati na dvije “rak-rane” pravosuđa: sporost rješavanja i broj predmeta, valja očekivati da će Hrvatin objaviti rezultate do kojih dođu, koliko su tako ubrzali sudske postupke i smanjili broj zaostataka. Pritom je dvojbeno hoće li izići u javnost s lošom ocjenom pojedinih sudova ili će se to uklopiti u, kako se čini, mjere Ministarstva pravosuđa koje su politički ključne za dokazivanje EU da se reformom pravosuđa sređuju neprilike i u samom sudačkom aparatu.

Prvi je put Vrhovni sud usmjeren na izravno suprotstavljanje uhodanoj praksi koja u obliku ping-ponga podrazumijeva da se istim sudskim spisom, ali različitim rješenjima, “loptaju” sudovi različitog ranga što sve onda traje dugi niz godina. Pritom se tek sada pokazuje koliko se stvarno pod krinkom sudačke nezavisnosti, ali sve zbog poimanja odgovornosti, zlorabi zakonska mogućnost po kojoj viši sud može ukinuti presudu kada za to postoje zakonski razlozi. No ono što vrh pravosuđa najviše brine najbolje izražavaju brojke. “Moda” čestog vraćanja sudskih predmeta u početni stadij sudskog odlučivanja ima neslućene razmjere: u Hrvatskoj se ukida svaka četvrta, a u parničnim i ovršnim postupcima ostaje na snazi tek 60 posto presuda općinskog sudstva. To je tek prosjek, a odstupanja kod pojedinih sudova i sudaca bilježe da se i svaka druga presuda ukida. Pitanje je samo, a što traži detaljnu analizu, koliko je sve to znak loše kvalitete suđenja nižih sudova, a u kojoj mjeri je riječ o izbjegavanju sudačke odgovornosti za donošenje konačne, pravomoćne i ovršne presude Županijskih sudova. Statistički podaci Ministarstva pravosuđa govore da se na Županijskim sudovima u kaznenim predmetima ukida u prosjeku oko 25 posto presuda te se istim predmetima u ponovljenom suđenju bave na Općinskim sudovima. Pritom u parnicima i ovrhama, “intervencijama”, podliježe čak 37 posto donesenih presuda na Općinskim sudovima. Mjerodavni trebaju ocijeniti koliku sjenu to baca na aparat koji je financiran s dvije milijarde kuna godišnje iz državnog proračuna, a kojem i Europska komisija u posljednjim izvješćima svojih eksperata sugerira da suci moraju promijeniti svoj stav u odnosu na javnost jer “su tu da služe javnosti, a ne obrnuto”. Oni koji se s time ne mire, stoji u ekspertnom izvješću, trebali bi potražiti posao drugdje. Svi suci Županijskih sudova trebaju sve svoje ukidne presude koje su donijeli u razdoblju od 31. srpnja 2005. do 30. lipnja 2006. pripremiti za pregled. Tako dobiveni nalazi pružit će sliku ukupne kvalitete rada svakog Županijskog suda, ali i svakog županijskog suca. No na Vrhovnom sudu objašnjavaju da visok postotak ukidnih odluka ne mora biti rezultat loših presuda Općinskih sudova, nego to može biti odraz želje suca Županijskog suda da lakše riješi predmet. Stoga će kontrolom kvalitete ukidnih odluka Vrhovni sud steći uvid u individualni rad svakog suca, a u istom paketu, čini se, nalazi se i preporuka da više preinačuju, a manje ukidaju presude jer bi se i to automatski odrazilo na ubrzanje postupka i smanjenje broja sudskih predmeta.