Hrvatska poljoprivredna komora sudjelovala je u svim raspravama i javnim savjetovanjima vezanima za izradu Strateškog plana Hrvatske, koji je ključni dokument kojim su definirani ciljevi i smjerovi razvoja poljoprivrede od 2023. do 2027. godine. Hrvatska ima na raspolaganju preko 5 milijardi eura što nisu mali novci, ali moraju biti pametno potrošeni i usmjereni na hvatanje našeg koraka sa razvijenim poljoprivrednim državama EU – a to znači da se kroz pametne politike podigne produktivnost, investicije, te da se potiču razvojni projekti i proizvodnje, ali da se borimo za što veće uključivanje mladih u poljoprivredu. Ono što je ključno i za što se zalažemo je da se što više novca investira u preradbene kapacitete, proizvodnju energije što bi trebao biti dodatni alat za povećanje dohotka naših poljoprivrednika, pri čemu je važno i da se radi na promociji hrvatske kvalitetne hrane i proizvodnje.

Vrijeme je da od zemlje izvoznice sirovina, postanem zemlja koja će imati još više i kvalitetnije proizvode dodane vrijednosti i koji će osim u Hrvatskoj pronaći put do izvoznih tržišta i potrošača.

Visoki zeleni ciljevi

Poljoprivrednici koji su članovi HPK strahuju kao i svi poljoprivrednici u EU od visoko podignutih ciljeva vezano za Zeleni plan i strategije od Polja do stola i Bioraznolikosti jer imaju sumnju da bi EU poljoprivreda u končanici mogla postati previše zelena. Svjesni smo da su ekologija i ekološki standardi plemenit i nužan cilj, no ako će on utjecati na daljnji pad dohotka i produktivnosti te dovesti do pretjeranog uvoza jeftine hrane lošije kvalitete iz cijelog svijeta, na tržište cijele EU, onda je pitanje jesu li ovi ambiciozni ciljevi u službi poljoprivrede ili nekih drugih prikrivenih interesa. Zato je protekle godine u gotovo svim državama EU bilo prosvjeda poljoprivrednika i njihova udruženja kao i HPK upozoravaju na to kako će se novi i strogi zahtjevi odraziti na proizvodnju i dohodak proizvođača.

Hrvatska već ispunjava ciljeve

Uvjereni smo da Hrvatska, a to pokazuju i podaci, već sada ispunjava veliki dio ciljeva zelenih politika kao što su Natura i bioraznolikost, a ono što je potrebno da se našim proizvođačima ponude dodatna objašnjenja kako će funkcionirati eko sheme, kako ćemo posložiti proizvodno vezana plaćanja te što će se sve financirati kroz ruralni razvoj. Hrvatska je proteklih godina postala država koja ima veliki uvoz hrane posebice onoga u čemu smo deficitarni, ali brine nas što na policama imamo proizvode po dampinškim cijena i što naši proizvođači teško mogu do polica, posebice stranih trgovačkih lanaca.

Smatramo kako je novi ZPP i prilika da nešto učinimo po pitanju marketinga i promocije, a jedan od naših zahtjeva je i da Savjetodavna služba bude dio HPK, kako bi što kvalitetnije transferirali znanje i informacije od institucija prema proizvođačima. Pred nama su izazovna vremena i pitanje je da li bi zbog svih dešavanja na globalnom tržištu i negativnih procesa da se ZPP odgodi na neko vrijeme dok se ne vidi u kom smjeru će ići ova teška politička svjetska situacija. Isto tako za pojedine mjere iz novog ZPP je potrebno da se da prijelazni period dok se poljoprivrednici ne uhodaju u nova pravila i ona im postanu jasna i razumljiva. Za sada još postoji puno nepoznanica zbog čega je važno održavati edukacije i konferencije koje će otvoriti pitanja koje muče naše poljoprivrednike.

Nova ZPP je prilika i mi se sada nalazimo u periodu koji je sličan onom prije ulaska RH u EU. Danas smo svjesni kako se nismo spremili za ulazak u EU, što je utjecalo da smo u kratkom vremenu drastično povećali uvoz, a pojedine mjere ruralnog razvoja nisu dale efekt koji smo očekivali. Iako smo kroz ovo vrijeme naučili puno toga i istrenirali se za korištenje EU fondova ipak moramo sve ono što nudi ZPP uklopiti u naše strateške ciljeve, a valja podsjetiti kako je onaj najvažniji da nam vrijednost poljoprivredne proizvodnje do 2030. godine bude povećan na 30 milijardi kuna, sa sadašnjih oko 20 milijardi. Vjerujem da svi zajedno uz konsenzus i dobru volji i novu energiju to možemo postići.