Punih 1,2 milijardi eura mogao bi biti vrijedan investicijski ciklus Plinacra, državnog operatora plinskog transportnog sustava, tijekom narednog desetljeća.

Kako je jučer izjavio čelnik te kompanije Marin Zovko, Plinacro planira ulagati u razvoj projekta Jadransko-jonskog plinovoda (IAP), spojne plinovode za planirano LNG terminal na Krku, ali i novu cijev plinskog interkonektora sa Slovenijom. "Svi naši razvojni projekti uvršteni su na PCI listu, što znači da su proglešeni projektima od zajedničkog interesa Europske komisije. To je prvi preduvjet da u budućnosti budu dijelom financirani bespovratnim sredstvima Europske unije, što je dakako iznimno bitno, jer u konačnici vodi do nižih troškova za Plinacro, manjih potreba za zaduživanjem, manje tarife iz koje se financiramo, pa konačno i jeftinijeg plina za potrošače", rekao je Zovko.

Iza Plinacra je uspješna godina, s ostvarenih 152 milijuna kuna dobiti, te realiziranim planom investicija. Ipak, dobrim rezultatima unatoč, kompanija se uzda u europsku pomoć pri financiranju zahtjevnih projekata koji joj predstoje. U idealnoj varijanti LNG terminal bi trebao početi s radom do kraja 2019. ili početkom 2020., a 2019. u Hrvatsku bi mogao stići prvi kaspijski plin putem Jadransko-jonskog plinovoda. Ipak, kako realizacija obje te velike investicije ovise o faktorima koji su izvan mogućnosti utjecaja Plinacra i Hrvatske vlade, trenutno najvažnijm strateškim ulaganjem u domaćem plinskom sektoru može se smatrati ono u modernizaciju plinskog skladišta u Okolima. Kako je izvijestio Krešimir Malec, čelnik tvrtke PSP Okoli koja upravlja skladištem – inače Plinacrove tvrtke kćeri – tamo su trenutno u tijeku projekti vrijedni više od četvrt milijarde kuna koji bi trebali rezultirati poboljšanjem funkcioniranja.

Pojednostavljano rečeno, nakon ulaganja u modernizaciju motokompresarnice i bušenje dvije nove bušotine, bit će poboljšane performanse skladišta pri punjenju, ali i pri otpuštanju plina. Ta činjenica izravno će rezultirati povećanjem sigurnosti opskrbe Hrvatske plinom, ali i povećati tržišnu konkurentnost plinskog skladišta u usporedbi sa sličnim objektima u regiji, što bi dugoročno trebalo rezultirati povećanjem njegovih prihoda.

"Dosad nam je za punjenje skladišta plinom trebalo 180 dana, a s novim kompresorima ćemo to smanjiti na 120 dana, te uz to smanjiti operativne troškove, te smanjiti negativne utjecaje na okoliš. S druge strane, dvije nove bušotine će nam omogućiti da povećamo kapacitet povlačenja plina iz skladišta, naročito u situaciji niske popunjenosti kapaciteta, što nam je dosad bio ozbiljan ograničavajući faktor u poslovanju", rekao je Malec. Druga velika investicija PSP-a odnosi se na razvoj projekta vršnog plinskog skladišta u Grubišnom polju. Završen je natječaj za izvođača prve faze tog projekta, te bi radovi trebali početi najesen. Nakon dovršetka te, 21 milijun kuna vrijedne, investicije, sa stopostotnom sigurnošću će se moći utvrditi je li ta lokacija pogodno za realizaciju tog važnog objekta.