Žitozajednica će nametnuto rušenje standarda kvalitete pšenice koje poskupljuje otkupnu cijenu prijaviti Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja jer se država, odredivši nove parametre, izravno uplela u tržišni odnos prodavatelja i kupaca”, rekla je jučer Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, s obzirom na to da su izmjene stupile na snagu.

Upozorava da je tim aktom mlinarsko-pekarska industrija koja je 2009. zaključila sa 237 milijuna kuna gubitka gurnuta u još dublji financijski ponor. Hektolitarska masa za pšenicu standardne kakvoće bila je 76, za minimalnu 73, a ministar izmjenama normativ ruši na 70 kg/hl. Spomenutom intervencijom ministar domaću prehrambenu industriju udaljava i od normativa na kojima inzistira EU, pojašnjava, te dodaje kako su izmjene u koliziji s više uredbi i pravilnika. “Vlaga iznad standarda ne može se obračunati financijski, to je protivno i fizici i logici! Pšenica s visokom vlagom mora se sušiti, odstranjivanjem vode smanjuje se količina”, iznosi i upozorava. “Ako ostanu izmjene, svaki silos imat će manjak. Osim posljedica za skladištara i ostale odgovorne osobe, otvara se i problem plaćanja poreza na manjak prema Poreznoj upravi.” Pšenica s novopropisanih 14% vlage ne može se kvalitetno čuvati na dulji rok, s velikim primjesama (do 12%) podložna je zarazi. Mora se pročistiti na ulazu u silos, što kroz smanjene količine opet daje gubitak. Pri donošenju novih standarda nije se vodilo računa ni o modernoj tehnologiji ugrađenoj u mlinove, koja ne podnosi visoke primjese u pšenici. Poseban problem je, navodi, izvoz za koji pšenica smije imati najviše 2% primjesa. Francuska, najveći izvoznik pšenice u EU, u sezoni 2009./10. na svjetsko tržište izvezla je rekordnih 9,85 milijuna tona pšenice. Međutim, francuski izvoznici žalili su se na relativno visoku razinu primjesa, što narušava reputaciju francuske pšenice pa je specijalizirano vijeće FranceAgrimera financiralo kupnju opreme za čišćenje pšenice kako bi se razina primjese srezala s trenutnih 2% na 0,5%, ilustrira Barišić trendove i praksu pojedinih tržišta.