Nakon što je nedavno objavila da izlazi na burzu, kako bi tako prikupila financijska sredstva za novi snažni investicijski razvoj, osječka Žito grupa, tvrtka u vlasništvu Marka Pipunića, objavila je da preuzima poznatu slavonsku Mesnu industriju Ravlić. Tom akvizicijom Žito će dodatno učvrstiti svoju tržišnu i lidersku poziciju u svinjskom mesu u Hrvatskoj.
Hrvatska je u ozbiljnom problemu kada je riječ o mesu, posebice svinjskom jer smo postali previše ovisni o uvozu pa se svaki tržišni poremećaj drastično održava kako na cijene u maloprodaji, tako i na pad ponude i povećanje uvoza u industriji mesa. Naročito je problematična domaća mesna industrija, koja svoju proizvodnju mesnih prerađevina temelji dominantno na uvozu mesa lošije kvalitete iz drugih država.
Bez sirovinske osnove
“Od ukupnog uvoza mesa procjenjuje se da kategorije mesa koje služe za proizvodnju mesnih proizvoda imaju udio od čak oko 60 posto. Dio srednjih i velikih poduzetnika, koji proizvode mesne proizvode, nema vlastite sirovinske osnove, a, s druge strane, gotovo da ne egzistira tržište mesa za potrebe proizvodnje mesnih proizvoda. Primjerice, u prošloj je godini samo uvoz svježeg i smrznutog svinjskog mesa bez kostiju bio oko 57 tisuća tona, što je dvostruki ekvivalent klanja svinjskih tovljenika u svim klaonicama RH u prošloj godini”, kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić. Dodaje kako se, s druge strane, uvoz goveđeg mesa približio ukupno proizvedenom goveđem mesu u domaćim klaonicama.
“Dio značajnijih mesoprerađivača još krajem prošlog stoljeća imao je i vlastiti uzgoj svinja i proizvodnju mesa pa je, uz povećanu potrošnju mesa, to i najveći generator uvoza. Spajanje Žita i Ravlića dobar je poslovni potez, važan za preslagivanja tržišta mesa te razvoj i povećanje proizvodnje u Hrvatskoj”, ističe Bobetić.
Hrvatska je u 2024. oborila nove rekorde u uvozu mesa i mesnih prerađevina, a deficit je premašio sve dosadašnje vrijednosti. Posebno zabrinjava podatak da smo uvezli rekordan broj žive stoke od ulaska u EU, što je dokaz daljnjeg urušavanja domaćeg uzgoja, dok se i mesna industrija sve teže nosi s konkurencijom, o čemu svjedoči i ogroman rast uvoza mesnih prerađevina. Direktor Croatistočara Branko Bobetić procjenjuje da je za zaustavljanje negativnih trendova potrebno minimalno 1,5 do 2 milijarde eura novih investicija.
Prošle godine i dalje je nastavljen rast uvoza svih vrsta mesa. Štoviše, dostignuta je povijesno najveća razina uvoza. Unatoč nešto većoj proizvodnji svinjskog mesa, uvoz je u prošloj godini bio pet posto veći u odnosu na 2023. godinu, a u odnosu na 2012. veći je za 2,3 puta. Uvoz goveđeg mesa također je povećan za 12 posto, a prema 2012. godini učetverostručen. Nadalje, uvoz mesa peradi također je narastao 12 posto te je u odnosu na 2012. povećan za 2,2 puta. Povećan je u prošloj godini i uvoz ovčjeg mesa za 19 posto. Ukupan uvoz svih vrsta mesa takoje lani iznosio oko 195 tisuća tona, dok je, prema podacima klanja u klaonicama i podacima DZS-a, ukupna nacionalna proizvodnja bila oko 265 tisuća tona. Izvoz svih vrsta mesa bio je oko 30 tisuća tona.
“Trendovi enormnog rasta uvoza izrazito su zabrinjavajući s obzirom na činjenicu da je i samodostatnost izrazito niska. Kod svinjskog mesa u prošloj je godini bila na razini od 58 posto te je pala 16 posto pala prema 2012. U sektoru goveđeg mesa samodostatnost je bila 64 posto, što je pad u odnosu na 2012. za 21 posto, dok je samodostatnost kod peradi iznosila 80 posto i pala je za 14 posto u odnosu na 2012. godinu”, kaže Bobetić.
Preuzimanjem Ravlića te izlaskom na burzu Žito kreće u ozbiljno tržišno pozicioniranja, a možda i u neke nove zanimljive akvizicije s prikupljenim novcem. Očito je da je ovaj Pipunićev potez pokrenuo novi trend i da dolazi do preslagivanja tržišta mesa u Hrvatskoj, naročito svinjskog. Naime, Podravka je preuzimanjem agro-biznisa Fortenova grupe ušla također u novu fazu razvoja tih nekadašnjih poljoprivrednih kombinata u Slavoniji i Baranji (Belje, Vupik, PIK Vinkovci).
Budući da Podravka nije u tom paketu kupila i najveću mesnu industriju PIK Vrbovec (koji još nije na prodaju, a posljednjih je dana u toj tvrtki bio i štrajk radnika), a koji je dominantno s farmi Belja nabavljao sirovinu, poglavito svinje i drugu stoku, pitanje je u kojem će se smjeru odvijati suradnja na relaciji Belje – PIK Vrbovec. Naime, neki stručnjaci strahuju, i uvjereni su, kako bi vlasnici PIK Vrbovca sada mogli preuzeti “profitabilniji i provjereni model” poslovanja – temeljenog na jeftinoj uvoznoj sirovini te odustajanju od organizacije proizvodnje i otkupa stoke i mesa s domaćeg tržišta, kao što to već radi nekoliko jakih mesnih industrija u Hrvatskoj.
Mogući problem plasmana
Ako do toga dođe, Belje bi moglo imati problem plasmana svojih svinja i goveda s velikog broja farmi. Odnosno, morali bi tražiti model neke nove suradnje s drugim tvrtkama ili se okrenuti izvozu, što je manje vjerojatno. To bi opet moglo otvoriti prostor da Pipunić možda s Podravkom sklopi nekakav novi oblik strateškog partnerstva, barem u dijelu opskrbe sirovinom. Naravno, ovdje je za sad još riječ samo o špekulacijama, ali bi sinergija Belja i Žita, ako iz “mesne utakmice” ispadne PIK Vrbovec, bilo dobro rješenje za domaću proizvodnju i tržište. Posebice zbog blizine farmi.
Nažalost, kao što je već spomenuto, danas većina domaćih industrija mesa nije spremna na suradnju s domaćom primarnom proizvodnjom, pa tako imamo jake industrije koje gotovo ne otkupljuju niti kilograma domaćeg mesa. To je još jedan veliki apsurd, za koji je kriva država, posebice, ako iste tvrtke imaju mogućnost da ostvaruju ogromne poticaje iz EU fondova za svoje investicije.
Informacija o tome da bi Žito trebao postati novi većinski vlasnik MI Ravlić već je neko vrijeme kolala poslovnim krugovima, a sada je dobila i definitivnu potvrdu. Spajanjem će Žito dobiti novi zamah u uzgoju svinja i razvoju mesno-prerađivačke industrije u Slavoniji. MI Ravlić jedna je od najvećih mesnih industrija u Hrvatskoj koja ima vlastitu proizvodnju, vlastiti transport i vlastite mesnice. U svojoj maloprodajnoj mreži ima više od 30 poslovnica diljem Hrvatske, a svoje proizvode u veleprodaji plasira i u većinu trgovačkih maloprodajnih lanaca. S druge strane, svinjogojstvo je jedna od najvažnijih djelatnosti Žito grupe, u čijem je okrilju deset usko specijaliziranih farmi, s godišnjim uzgojem od 175 tisuća tovljenika.
Iz Žita su nedavno najavili novi snažni investicijski ciklus koju uključuje i podizanje novih svinjogojskih kapaciteta. Najviše investicijskog novca, čak 31 milijun eura, planira se ulagati u rekonstrukciju i izgradnju farmi. Investicijom u svinjogojstvu godišnja proizvodnja bi porasla sa sadašnjih 175 na 265 tisuća tovljenika, a uz pozitivan utjecaj na poslovanje Žito grupe, navedeno bi povećalo i samodostatnost Hrvatske u tom segmentu. Žito je sa deset farmi trenutačno drugi po veličini proizvođač svinja u Hrvatskoj.
“S novim investicijskim ciklusom planiramo podići svinjogojske kapacitete Žito grupe za dodatnih 90 tisuća svinja. Ova akvizicija uklapa se u našu viziju širenja svinjogojskih kapaciteta i razvoja naše Mesne industrije DOBRO. Pridruživanjem MI Ravlić otvaraju se novi vidici, kako u proizvodnim, tako i u distribucijskim kapacitetima. Žito grupa će Mesnoj industriji Ravlić donijeti sigurnost, obrtna sredstva za rad i daljnje širenje poslovanja. S druge strane, kroz Mesnu industriju Ravlić osigurat će se potpuna vertikalna integracija od polja do stola”, kaže Mato Božić, član Uprave Žita zadužen za poljoprivredu. Dodaje kako će racionalizacija dobavnih lanaca i skraćivanje transportnih ruta pozitivno utjecati na ekološki otisak poslovanja.
“Planiramo značajna ulaganja u Mesnu industriju Ravlić, čime će se podići kapaciteti i efikasnost tvornice te osigurati znatan rast poslovanja tvrtke i zaposlenosti, što djelatnicima jamči sigurnost radnih mjesta”, izjavio je Jozo Ljubičić, član Uprave Žita zadužen za financije. Zadovoljni su, očito, i u Ravliću, čiji je predsjednik Uprave Mario Ravlić medijima rekao da su u Žitu dobili snažnog i pouzdanog partnera koji, u sinergiji s njihovim znanjem i iskustvom, jamči očuvanje 65 godina duge tradicije i poslovne priče Mesne industrije Ravlić.
“Svojom financijskom snagom i poslovnim modelom, Žito grupa će, uvjereni smo, na najbrži način dovesti do nove ere razvoja i rasta našeg poslovanja”, rekao je Ravlić, koji je uspio dogovoriti i da MI Ravlić zadrži svoje ime i brend.
Promijenjeni planovi
Za konačni završetak ove transakcije potrebno je još odobrenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Ova poznata osječka tvrtka prošlog je ljeta zbog blokade računa od 400 tisuća eura ušla u postupak predstečajne nagodbe. Već se tada spekuliralo da će jedna druga hrvatska mesna industrija ući u vlasništvo MI Ravlić ili joj postati strateški partner, ali su tada iz te osječke tvrtke tada govorili da im to nije u planu, nego da u prvome redu žele uspješno i kvalitetno restrukturirati svoje poslovanje, a tvrtku i dalje razvijati kao obiteljsku. No, sada je jasno da su morali promijeniti prioritete i planove.
Priča o MI Ravlić počela je još 1960. godine, a prvu mesnicu otvorili su na glavnoj osječkoj tržnici 1993. godine, da bi tri godine poslije bila sagrađena i klaonica u Petrijevcima. Izgradnja upravne zgrade i modernog pogona za preradu mesa završeni su 2000., a nova i suvremenija klaonica podignuta je 2008. godine. Unatrag tri godine podignuta je farma tovne junadi s kapacitetom od 1000 grla godišnje te je izgrađen novi moderan pogon prerade mesa površine 3500 četvornih metara. Kapaciteti su tako podignuti na približno 20 tona dnevne proizvodnje mesa i mesnih prerađevina.
Iz izvješća na stranicama Fine doznaje se da je MI Ravlić u prošloj godini prema satima rada zapošljavao 262 radnika, što je smanjenje od 11,49 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni prihodi u 2024. godini iznosili su 20,84 milijuna eura, što je smanjenje od 12,53 posto u odnosu na prethodnu godinu te je iskazan neto gubitak od 4,35 milijuna eura, što je smanjenje od 4,19 posto u odnosu na prethodnu godinu. Radnici su s neoporezivim dodacima imali prosječnu plaću od 1100 eura.
MI Ravlić, osim proizvodnje mesa, mesnih pripravaka te polutrajnih i trajnih proizvoda, ima i svoje ratarstvo za proizvodnju merkantilnih kultura te 36 maloprodajnih objekata u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
