Vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluku o pokretanju sanacijskog postupka za devet državnih bolnica koje su na dan  31. prosinca 2012. dugovale oko 1,9 milijardi kuna.

Riječ je o prvom krugu sanacije u koji su ušle KB Dubrava, Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, Klinika za dječje bolesti Zagreb, KB Merkur te klinički bolnički centri Split, Zagreb, Osijek, Rijeka i Sestre milosrdnice. Odlukom Vlade propisana je metodologija sanacije, a propisuje se i da je ministar zdravlja dužan u roku od osam dana od objave u Narodnim novinama Vladi dostaviti i prijedlog sanacijskih upravitelja i sanacijskih vijeća. Na pitanje je li točno da će trenutni ravnatelji bolnica nastaviti obavljati posao i sanacijskog upravitelja, pomoćnica ministra zdravlja za financijske i pravne poslove Ljubica Đukanović rekla je da u ovom trenutku ne žele licitirati s imenima. "Ministar će prijedlog dostaviti Vladi, a ona će to ili prihvatiti ili ne", dodala je Đukanović.

Postupak sanacije  provest će se preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Bolnice će svoje obveze prenijeti na HZZO. Zavod bi nakon toga trebao provesti postupak prebijanja između zdravstvenih ustanova uključujući i međusobna potraživanja bolnica i HZZO-a. Nakon toga, HZZO bi trebao provesti i pregovore s dobavljačima te bi se rokovi plaćanja trebali svesti u zakonske rokove od 60 dana. "U ovom trenutku za sanaciju je osigurano 1,1 milijarda kuna, a Ministarstvo financija će osigurati i dodatni novac", kazala je Đukanović. Nakon državnih, sanacija sljedi i županijskim bolnicama koje će se ulaskom u postupak na dvije godine odreći upravljačkih prava. "Ove odluke također će uskoro na Vladu, a trenutno  imamo problem s pet županija koje su postavile nemoguće zahtjeve", kaže Đukanović dodajući da je županijama dan rok od 15 dana da preinače odluke. Naime, te su županije postavile se tako da traže da im se saniraju dugovi, ali da pri tom ništa ne mijenjaju u upravljačkoj i radnoj strukturi.

"To naprosto nije moguće. Moramo osigurati da bolnice nakon sanacije ne rade nove dugove, a za to je potrebno uravnotežiti prihode i rashode", kaže Đukanović. No, pitanje na koje nema odgovora jest kako bolnice spriječiti da stvaraju nove dugove s obzirom da su im smanjeni limiti, a troškovi za plaće su dodatno narasli zbog primjene Kolektivnog ugovora. Nadamo se da pojedine nestašice medicinskog i potrošnog materijala i lijekova nisu posljedica upravo pokušaja smanjenja troškova, ali na račun pacijenata.