Ministarstvo gospodarstva objavilo je prije nekoliko dana poziv za “Potporu poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo”. Riječ je o bespovratnim sredstvima koja se dodjeljuju u okviru NPOO-a, a poziv je svojevrsna druga runda natječaja za koji su se projekti prijavljivali u jesen 2022., a nakon čega je ostalo neiskorišteno gotovo polovica ukupno predviđenih sredstava.

Netom objavljenim pozivom tako je predviđeno 145 milijuna eura bespovratnih sredstava, pri čemu je minimalni iznos po projektu 70.000 eura, a maksimalni 4,6 milijuna.

Natječaj će se usredotočiti na nova ulaganja u ekološki prihvatljive proizvodne procese i učinkovitost resursa u malim i srednjim poduzećima te privatnim srednje kapitaliziranim poduzećima, posebno iz energetski intenzivnih industrija.

Prijave se počinju zaprimati od 15. srpnja, a krajnji rok je kraj siječnja 2025. Provedba natječaja predviđena je kao otvoreni postupak u modalitetu “trajno otvorenog poziva” ili tzv. – najbržeg prsta.

Odabir tog modaliteta zatekao je neke pretendente na ta sredstva izazivajući nemir i nezadovoljstvo. Jer, to znači da se, neovisno o zadanom roku za prijave, natječaj zapravo zatvara kad se potroši alokacija ili se zaprimi prijava u iznosu od 200 posto alociranih sredstava. Ukratko, nezadovoljni interesenti boje se da bi na kraju mogli proći projekti koji zadovoljavaju tek minimum zahtjeva, a ne najkvalitetniji odnosno najbolje bodovani.

Pola neiskorišteno
Tu se radi o investicijama koje zahtijevaju dosta dokumentacije, uključujući npr. pravomoćne građevinske dozvole ili razne potvrde poput onih od HEP-a kod OIE. Ishođenje takve dokumentacije svakako uzima nemalo vremena, ističu.

Pritom nezadovoljni interesenti aludiraju da su u startu u prednosti oni koji su možda imali saznanja da ide poziv i da će biti upravo po principu “najbržeg prsta”, ili imaju već uvelike spremne projekte koji im na prethodnom natječaju, provedenom po modelu tzv. privremenog poziva, nisu dobili prolaz prilikom ocjenjivanja.

S obzirom na neiskorištena sredstva po prvom pozivu, prvotno je bilo predviđeno da će se istovjetan natječaj objaviti do kraja 2023. Ministarstvo je prijedlog novog natječaja u studenome stavilo na svoje mrežne stranice.

U međuvremenu on nije pušten u javno savjetovanje (što je uglavnom bila praksa kod natječaja u okviru NPOO-a), a usto je njime bila predviđena provedba po modelu “privremenog poziva”, tj. odabira najboljih na temelju ocjenjivanja i bodovnog rangiranja svih prijava podnesenih u zadanom roku, objašnjava nam jedan od aktera.

U Ministarstvu gospodarstva, pak, podsjećaju kako je nakon prvog poziva (2022.) neiskorišteno ostalo 51,88% predviđenih sredstava te da je ukupno preostalo 143,67 milijuna eura.

Dodaju kako prema rezultatima preliminarne analize Provedbenog tijela (Hamag-Bicro) neuspješne prijave u najviše slučajeva nisu udovoljile uvjetima administrativne i provjere prihvatljivosti (48,5%), građevinsko-tehničke provjere (17,4%), zatim energetskim uvjetima Poziva i principima nečinjenja znatne štete (25,8%), a 8,3% u fazi ocjene kvalitete.

Vezano uz spomenuta dva modaliteta, naglašavaju da se “u oba slučaja odluke o financiranju donose samo za one koji su udovoljili svim kriterijima i propozicijama poziva te ostvarili propisanu razinu kvalitete”.

Kako u prvom pozivu nije financiran dovoljan broj poduzeća kako je predviđeno pokazateljima, pa u konačnici nisu dodijeljena sva raspoloživa sredstva, trebalo je objaviti novi poziv, to se komuniciralo s Europskom komisijom i uneseno je u izmjenu Provedbene odluke Vijeća i NPOO-a.

Kompliciran i nejasan
“Može se zaključiti da bi dio prijavitelja na prvom pozivu, da se radilo o trajno otvorenom pozivu (tzv. najbržem prstu, op. a.) mogao ispraviti pogreške te po isključenju podnijeti novu prijavu, što prema modalitetu privremeno otvorenog poziva nije bilo moguće”, objašnjavaju u odgovoru na naš upit.

Tvrde i da su odabir modaliteta za novi natječaj kroz rad Radne skupine za pripremu poziva podržali i Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga poslodavaca.

“Percepcija javnosti o pozivima ove vrste, posebno u slučajevima kada se radi o pozivima koji su kako tehnički, tako i proceduralno složeni, pogrešna je. Jer, trajno otvoreni pozivi prijaviteljima pružaju mogućnost kako prilagodbe projekta, tako i dopune potrebne dokumentacije nakon isključenja projekta iz postupka vrednovanja, dok kod privremenih poziva takve mogućnosti nema i svaka pogreška dovodi do nemogućnosti dobivanja sredstava, posebno kod poziva poput ovog, s visokom razinom kompleksnosti i potrebne dokumentacije koju je potrebno pripremiti”, u obranu svoje odluke ističu u Ministarstvu. Ukratko, smatraju da su opredjenjenjem za “najbrži prst” veće šanse uspješne prijave za poduzetnike.

Ipak, poduzetnici koje je zatekla promjena modaliteta raspisivanja poziva u smjeru “trajnog poziva”, reći će kako je razlog za ishod prvog poziva, odnosno neiskorištenosti predviđenih sredstava, uvelike bio u tome što je on bio kompliciran i nejasan, a ne u nedostatku interesa. Bila je hrpa pitanja pa su svi predavali u posljednji trenutak i zato ne čudi što je bilo toliko odbacivanja, svjedoči jedan od njih.

U svakom slučaju mišljenja su da se time preferiraju oni prijavitelji koji imaju spremnu dokumentaciju (posebice građevinsku). Oni će, kažu, prvi podnijeti prijave, bez obzira što će možda imati minimalno bodova preko praga, a oni prijavitelji koji tek trebaju ishoditi svu dokumentaciju i koji mogu imati i više bodova, možda neće proći na natječaju, jer će sredstva biti dodijeljena ovim prvima.