Ulaskom u Europsku uniju pojaviti će se veliko tržište na kojem će trebati konkurirati i ostati konkurentan.

Pri tom mislim i na javne i na privatne ustanove, obzirom da će inozemne osiguravajuće kuće ponuditi svojim osiguranicima mogućnost obrade i liječenja u zemljama u kojima usluga ima nižu cijenu, a jednaku kvalitetu. Istovremeno, EU će sa sobom donijeti i negativne posljedice u sustavu pa je tako vrlo izvjestan problem s odljevom kadra. Taj će opći problem, nesumnjivo, doći do izražaja, a nedostatak kadra, prvenstveno liječnika, uz ograničeno domaće tržište dovest će do koncentracije kvalitete na manji broj zdravstvenih ustanova koji će tu kvalitetu moći pružiti, kako u ljudskim potencijalima, tako u prostoru i opremi", kaže doc. dr. Vladimir Mozetič, ravnatelj riječke poliklinike Medico. 

Pacijentima kompletna usluga 
Dodaje da će se postupno događati međusobno ugovorno povezivanje javnih i privatnih ustanova, kao i većih privatnih ustanova s ciljem maksimalnog iskorištavanja svih resursa. Takve ugovore, kaže, morat će pratiti i programi osiguravajućih kuća, neovisno o tome jesu li državne ili privatne. "Da bi takvi ugovori imali i kadrovsku, stručnu i znanstvenu podlogu, i zadovoljavali uvjete, bit će potrebno učiniti i u privatnim zdravstvenim ustanovama ono što postupno kreće u javnim, a to je kategorizacija, akreditacija i certifikacija ustanova po strogo zadanim kriterijima", ističe V. Mozetič. Poliklinika Medico osnovana je 1991. godine, a od 2007. je u vlasništvu Basler osiguranja Zagreb. U proteklih 22 godine u poliklinici je napravljeno gotovo 700.000 pregleda odnosno 2,5 milijuna postupaka. Poliklinika danas pruža usluge u 15 osnovnih djelatnosti i zapošljava 60 djelatnika te još desetak vanjskih suradnika. U protekle tri godine Medico bilježi kontinuirani dvoznamenkasti godišnji porast kako broja pregleda tako i prihoda, s daljom tendencijom porasta u prvom tromjesječju ove godine.

Značajan je i podatak da Medico čak 97 posto svojih prihoda ostvaruje na slobodnom tržištu i to kroz pružanje usluga privatnim pacijentima (više od 70 posto), ali i osiguranicima privatnih zdravstvenih osiguranja."U prošloj godini je u poliklinici napravljeno 50.104 pregleda ili preko 200.000 postupaka što nas svrstava među najveće ustanove ovog tipa u Hrvatskoj. U prostorima operacijskog bloka i dnevne bolnice provedeno je nešto više od 1000 postupaka. Analizom učinjenih pregleda uočljivo je da u polikliniku dolazi sve veći broj pacijentata kojima uz opsežnu dijagnostiku pružamo, u slučaju potrebe, nastavak konzervativnog ili operacijskog liječenja i redovita praćenja zdravstvenog stanja", kaže Mozetič. Poliklinika je i nastavna baza Medicinskog fakulteta u Rijeci, a ima ugovore o poslovnoj suradnji s većinom javnozdravstvenih ustanova u regiji, te s nekoliko međunarodnih osiguravajućih kuća. Uz nastavak dosadašnjih aktivnosti, usmjeravajući se prema potrebama korisnika usluga, dodatno se ulaže u projekt zdravstvenog turizma, koji je i od regionalnog interesa.

Razvoj zdravstvene industrije
"Zdravstveni turizam jedan je od najbrže rastućih dijelova gospodarstva u svijetu, i to s porastom od tridesetak posto godišnje i, što je vrlo značajno, nije sezonski ograničen. U Primorsko-goranskoj županiji ima izrazito veliku mogućnost razvoja u jednu od značajnijih grana koju možemo ponuditi široj zajednici. Gledajući u smjeru kazaljke na satu od Lovrana, preko Opatije, Matulja, Rijeke, Crikvenice, Selca, Krka, Raba i Lošinja postoji veći broj javnih i privatnih ustanova koje mogu kroz strateški pristup ponuditi tržištu kvalitetnu i sveobuhvatnu zdravstvenu ponudu te je uz postojeće turističke resurse uklopiti u opću zdravstveno-turističku ponudu", ističe V. Mozetič. Pri tom ne treba zaboraviti, dodaje, niti na potencijal Gorskog kotara. Smatra da je strategija razvoja zdravstvene industrije Primorsko-goranske županije, koja je prihvaćena nedavno na županijskoj skupštini, dobar temelj planiranja daljeg razvoja ne samo zdravstva već i privrede i u regiji i u državi.

Klaster zdravlja je neophodno tijelo, smatra V. Mozetič, koje mora okupiti davatelje zdravstvenih usluga, osiguravatelje, turističku zajednicu (agencije, urede), ugostitelje, prijevoznike (zračne, zemljane, morske, riječne) s ciljem zajedničke prezentacije usluga na bližim i daljim tržištima. Jedino organizirani, smatra, možemo biti konkurentni, što nam najbolje pokazuje primjer Turske. U klasteru i država mora naći svoj interes, dajući podršku na za to primjerenim mjestima odnosno preko HGK i Hrvatske turističke zajednice.  "Svaka regija ima svoje specifičnosti pa bi regionalni uredi klastera bili od dodatne koristi. Naravno, nije neophodno da operativni dio klastera ima veliki broj članova. Komparativne prednosti pozicije Hrvatske moramo sami iskoristiti, jer će nam u protivnom to netko drugi nametnuti kao svoj proizvod", zaključuje Mozetič.