Uza sve izazove kojima svakodnevno svjedočimo, Hrvatska sve više napreduju po pitanju instaliranja kapaciteta obnovljivih izvora energije, a isto tako i korištenja zelene energije u gospodarstvu i društvu.

Najnoviji podaci operatera distribucijskog sustava HEP ODS pokazuju da u Hrvatskoj broj instaliranih solarnih kapaciteta raste iz mjeseca u mjesec te je 1. lipnja dosegnuo 305,8 MW. Ukupno su svi obnovljivi izvori u proizvodnji električne energije u prvom polugodištu ove godine sudjelovali sa 61,2 posto.

Varljivi lipanj
Kako navode iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), prema podacima o raspoloživoj električnoj energiji za lipanj sunčane elektrane su ostvarile udio od 2,2% proizvodnog miksa, dok je nedavno taj udio bio manji od 1%. Vjetroelektrane su u lipnju imale nešto slabiji rezultat te su proizvele 142 GWh električne energije ostvarivši udio od 10,3% u proizvodnom miksu, za razliku od 14% ostvarenih u svibnju.

Ukupna proizvodnja obnovljivih izvora energije u prvih šest mjeseci iznosila je 6229 GWh, a u odnosu na početak godine ostvareno je punjenje akumulacija u iznosu 209 GWh. Ove se godine uz prosječne faktore korištenja snage očekuje veća proizvodnja OIE od 11 TWh.

“Vidljivo je kako su tijekom mjeseca lipnja dnevna potrošnja i vršno opterećenje zbog vremenskih uvjeta bili izrazito promjenjivi. Ostvarena je iznimno velika proizvodnja hidroelektrana, posebice protočnih hidroelektrana iz dotoka vode.

Termoelektrana Plomin je u lipnju, nakon godišnjeg remonta, radila punim pogonom. Termoelektrane na plin su radile s povećanom proizvodnjom. Zbog velike proizvodnje hidro, vjetro i sunčnih elektrana bilo je potrebno izvoziti energiju gotovo tijekom cijelog mjeseca.

Tako je zbog veće proizvodnje u odnosu na potrošnju u lipnju ostvaren izvoz električne energije od 28 GWh”, stoji u polugodišnjoj analizi OIEH, udruženja kojem je na čelu Maja Pokrovac.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kako navode iz OIEH, u prvih šest mjeseci ove godine ostvareni su vrlo povoljni energetski pokazatelji što će se pozitivno odraziti na poslovanje energetskih tvrtki, prije svega HEP-a.

Nuklearna elektrana Krško, s hrvatskih 50%, u promatranom razdoblju proizvela 25 GWh više nego u istom razdoblju lani. Proizvodnja obnovljivih izvora u prvih šest mjeseci ove godine veća je za 1746 GWh u odnosu na isto razdoblje lani ponajviše zahvaljujući povećanoj proizvodnji hidroelektrana iz dotoka vode i akumulacija.

Slično je s vjetroelektranama koje su u promatranom razdoblju proizvele 128 GWh više električne energije. Proizvodnja sunčanih elektrana u prvih šest mjeseci ove godine bila je veća za 87 GWh u odnosu na isto razdoblje lani. Ostali OIE (biomasa, bioplin, geotermal) ostvarili su 16 GWh manju proizvodnju u promatranom razdoblju.

Jeftinije 150,80 eura
“Važno je napomenuti da smo u prvih šest mjeseci 2023. ostvarili i značajan izvoz električne energije od 1224 GWh, dok smo u istom razdoblju 2022. morali uvesti 908 GWh električne energije. Ta je razlika od čak 2.132 GWh izvrstan ekonomski pokazatelj, naročito kada se pogledaju razlike tržišnih cijena u promatranim razdobljima.

Naime, prosječna cijena na tržištu u prvih šest mjeseci ove godine je iznosila 115,49 €/MWh, a u istom razdoblju prošle godine 222,68 €/MWh, što pokazuje da je ekonomska razmjena ove godine povoljnija u odnosu na isto razdoblje lani za gotovo 343 milijuna eura”, stoji u analizi OIEH.

Prosječna satna cijena u lipnju ove godine je iznosila 95,02 €/MWh, a u lipnju prošle godine bila je 245,82 €/MWh, što je smanjenje za 150,80 €/MWh, odnosno 61,35 %. Prosječna satna cijena za prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 115,49 €/MWh, a u istom razdoblju lani bila je 222,68 €/MWh što je smanjenje za 107,19 €/MWh, odnosno 48,14 %.

Prosječna cijena plina u prvih šest mjeseci 2022. godine iznosila je 100,24 €/MWh, dok je u istom razdoblju ove godine iznosila 44,06 €/MWh, što je smanjenje za 56,18 €/MWh, odnosno za 56,04 %.