Vizija reforme zdravstva ministra Vilija Beroša malo je koga ostavila ravnodušnim: medicinari ne vide konkretna rješenja, od lista čekanja do prevelikog broja (polu)funkcionalnih bolnica, a pacijenti su u strahu za dostupnost zdravstvene skrbi i cijene.

Među stotinama komentara koji su u (samo) 20-ak dana javnog savjetovanja pristigli na nacrt izmjena zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju su i oni osiguravatelja od kojih se očekuje da “odriješe kesu” i podnesu dio financijskog tereta.

Povećanje izdvajanja premija iz obveznog autoosiguranja te rast participacije donijet će neminovan rast premija auto i zdravstvenog osiguranja dodatno potencirajući inflaciju, upozoravaju osiguravatelji.

Umjesto 4 posto uz konačni obračun krajem godine, osiguranja će za zdravstvo ubuduće plaćati 5 posto (bez konačnog obračuna) svog najizdašnijeg prihoda, AO premije. Dosad je to bilo između 40 i 50 milijuna kuna godišnje, ubuduće najmanje 55 milijuna kuna.

Iako država odmahuje da će doći do rasta cijena autoosiguranja, tek treba vidjeti u kojoj mjeri će se to preliti na police među kojima vlada najžešća konkurencija. Reforma predviđa povećanje minimalnog iznosa sudjelovanja, u prosjeku više od 33 posto, u troškovima zdravstvene zaštite (za pojedine usluge) te udvostručenje plafona participacije, s dosadašnjih 2000 na 4000 kuna.

Time bi se povećali prihodi zdravstvenog sustava za 125 milijuna kuna, stoji u obrazloženju prijedloga. ”Navedeno povećanje značajno će utjecati na standard hrvatskih građana, posebno, ali ne isključivo, onih koji nemaju sklopljeno dopunsko zdravstveno osiguranje. Osim što se radi o povećanju značajno iznad već visoke stope inflacije, isto dodatno potencira buduću inflaciju”, smatraju osiguravatelji.

Dok Vlada pokušava popuniti vječni bezdan između priljeva i potrošnje, preliminarne procjene osiguravatelja ističu da će to povećati izdatke za štete 15 do 20 posto. Ugrubo kalkuliraju da će se i izdaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) povećati više od 10 posto (uz ogradu o metodologiji i pretpostavkama procjene iz nacrta zakonskog prijedloga).

”Ukoliko bi se izmjene i dopune zakona usvojile u predloženom obliku, došlo bi do značajnog povećanja izdataka za štete i HZZO-u i svim osigurateljima u tolikoj mjeri da pravila aktuarske i osigurateljne struke dovode do potrebe povećanja cijena”, navodi se.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Promjene bi nastupile usred osigurateljnog razdoblja što negativno utječe na povjerenje u financijski i zdravstveni sustav, kritizira 15 društava jednoglasnih u traženju da Vlada odustane ili odgodi te izmjene. Poznavatelji objašnjavaju da se problem svodi na mijenjanje pravila tijekom igre.

”Oko 550 tisuća osiguranika kupilo je police zdravstvenog osiguranja po premiji izračunatoj pod pretpostavkom određenih šteta (troškova sudjelovanja), a ugovori su većinom na razdoblje dvije do tri godine. Sada se mijenjaju pravila tako da troškovi rastu, a mi smo usred osigurateljnog razdoblja”, objašnjava jedan stručnjak uz zamolbu da ostane anoniman.

Na metu kritika predložene reforme dospjelo je i pojednostavljenje liste lijekova, ortopedskih i drugih pomagala/R. Anić/PIXSELL

HZZO-ova niža kvota
Bez eventualnog dogovora o odgodi na godinu dana od stupanja zakona na snagu, o čemu se, kako doznajemo, pregovara, našlo bi se posla za regulatora. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) propituje, naime, pravovremeno upravljanje rizicima, adekvatnost premija i tehničkih pričuva.

Nije zgorega podsjetiti da HZZO, premda nudi isto (dopunsko) osiguranje kao i privatna osiguranja, nije u obvezi nadzora, osiguranja pričuva ili zapošljavanja aktuara pa ima nižu kvotu troškova što “žulja” privatna društva godinama.

”HZZO se ne ponaša tržišno, već su najavili da neće podignuti cijenu što će privatna osiguranja morati istekom godine dana od ugovaranja”, kaže naš sugovornik. Uz kalkulaciju da bi rošade s participacijom mogle skrenuti oko 200 milijuna kuna od osiguranja prema zdravstvenom sustavu, pri čemu će doprinos privatnih osiguranja biti od 40 do 60 milijuna kuna, izvjesno je prelijevanje na građane.

Posebno neprihvatljivo osigurateljima je bilo kakvo povećanje u dijelu ‘specijalističke dijagnostike koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite’ jer smatraju da bi to značajno smanjilo obavljanje niza preventivnih dijagnostičkih postupaka, što bi narušilo zdravstveni standard i zdravlje građana i u konačnici prouzročilo dodatne troškove liječenja.

Vlada odlučuje 8. siječnja
Na metu kritika dospjelo je i pojednostavljenje liste lijekova, ortopedskih i drugih pomagala. Smatraju da je očita intencija da se HZZO-u (iako ne pruža pokriće s ‘B liste’) omogući još veća samostalnost i fleksibilnost upravljanja predmetnim listama lijekova, a to posljedično utječe na nepredvidive i nekontrolabilne štete privatnih dopunskih osiguranja.

Problematičnim drže činjenicu da se niz sklopljenih ugovora ne može jednostrano u kratkom roku izmijeniti ili otkazati. ”Prihvati li se prijedlog u ovom obliku, gotovo je sigurno da bi proizvod pokrića ‘B liste’ lijekova nestao s hrvatskog tržišta, što je korak nazad u razvoju privatnog zdravstvenog osiguranja”, ističe se u komentaru u javnom savjetovanju.

Prošlog tjedna završeno je javno savjetovanje, a Vlada bi 8. siječnja trebala objaviti izvješće hoće li i koje prijedloge uvažiti. Podsjetimo, zdravstvena reforma dio je reformskog paketa iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ‘teškog’ 5,5 milijardi eura.

Lani je premija zdravstvenog osiguranja porasla gotovo 11 posto, na 703,5 milijuna kuna, čime se bruto premija u pet posljednjih godina udvostručila.

U ukupnoj premiji neživotnog segmenta zdravstveno osiguranje sudjeluje s 8 posto (brojke za 2021.), slično kao i ranije, ilustrirajući da taj vid osiguranja raste dinamikom tržišta, od čega dvije trećine otpada na dopunsko osiguranje. Rastu i likvidirane štete, lani za 40-ak milijuna kuna, na 360 milijuna kuna. Uspredbe radi, prije pet godina isplaćeno je 254 milijuna kuna.