Dijalizirani pacijenti iz Gospića i Delnica, njih ukupno 35, koji su do sada odlazili na dijalizu u privatne poliklinike Freseinus u svojim gradovima, ubuduće će dijalizu morat obavljati u drugim centrima. Naime, poliklinika u Delnicama zatvara se u siječnju dok se ona u Gospiću zatvara uskoro, a razlog su financijski gubici koje vlasnik poliklinika, njemačka tvrtka Fresenius Medical Care, više ne može pokrivati."Problemi su nastupili prije godinu i pol dana kada je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje smanjio cijenu postupka dijalize za 20 posto odnosno sa 930 kuna na 744 kune. Od tada ove dvije poliklinike, kao i ostali centri za dijalizu u javnim ustanovama ( Domovi zdravlja i bolnice ) rade s gubitkom, a u godinu dana on se popeo na gotovo 4 milijuna kuna", kaže dr. Nada Radin, ravnateljica poliklinika. Uz trenutni broj pacijenata u Delnicama koji na dijalizu dolaze tri puta tjedno po četiri sata, dodaje, financijski gubici poliklinike iznose 1000 kuna po dijaliziranom postupku što dovodi do godišnjeg gubitka od oko dva milijuna kuna.

Dugogodišnji gubici
"Uzimajući u obzir težinu bolesti naših pacijenata, problem transporta u udaljenije centre za dijalizu i uz nadu da će ipak doći do povećanja cijene postupka nekoliko smo godina poslovali s gubitkom. No, nažalost, to više nismo u mogućnosti", kaže dr. Radin dodajući da pacijenti niti u jednom trenutku nisu bili zakinuti zbog smanjenja cijene nego se dijaliza cijelo vrijeme provodila prema najvišim standardima i pravilima dobre kliničke prakse. Dr. Radin kaže i da su u nekoliko navrata tražili pomoć i od HZZO-a i Ministarstva zdravlja, ali i od župana Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije.

Pacijenti u druge ustanove
"Predložili smo nekoliko mogućih rješenja ovog problema, a jedno od njih je i da županije pomognu sufinanciranjem centara u Delnicama i Gospiću kako bi mogli nastaviti s daljnjim radom. Također smo im ponudili i mogućnost da županije preuzmu te centre koji bi mogli nastaviti funkcinirati u sklopu doma zdravlja u Delnicama ili Gospiću ili u bolnici u Gospiću s mogućnošću najma opreme. Treća mogućnost jest ona koja će, nažalost, ići na štetu pacijenata, a to je zatvaranje centara u Delnicama i Gospiću i preusmjeravanje pacijenata na dijalizu u najbliže centre", kaže dr. Radin. S obzirom da se rješenje nije naziralo, iz Freseniusa su krenuli u razgovore s ravnateljima centara koji bi mogli preuzeti pacijente. Iako su ovom odlukom o smanjenju cijene pogođeni svi privatni, ali i bolnički centri za dijalizu, analize su pokazale da su se u posebno nezavidnoj situaciji našli oni centri koji imaju mali broj pacijenata poput onih u Delnicama i Gospiću. Naime, problem je smanjen prihod dok su fiksni troškovi poslovanja poput plaća za liječnike i medicinske sestre, najam prostora i oprema ostali isti dok su neki troškovi poput cijene energenata i narasli. "Odluka o zatvaranju donesena je nakon dugotrajnog promišljanja i nadamo se da će pacijenti biti zbrinuti na odgovarajući način", kaže dr. Radin. Gubitke u poslovanju zbog djelatnosti dijalize imaju i centri koji djeluju pri domovima zdravlja.

I domovi zdravlja u minusu
"Godišnji gubitak koji je usljedio nakon smanjenja cijene iznosi oko 800 tisuća kuna. Naime, cijena postupka je niža od realne, a na to ne možemo utjecati", kaže Mihovil Štimac, ravnatelj Doma zdravlja Metković. Dodaje kako godišnje naprave između 4500 i 5000 postupaka dijalize te rade u dvije smjene što dodatno poskupljuje postupak za 20 kuna. "Dugoročno ćemo imati problem i zbog primjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti na što smo ukazivali i županiji i HZZO-u", kaže Štimac dodajući kako oni ne mogu poduzimati radikalne korake poput zatvaranja centra budući da pacijenti neće imati gdje na dijalizu. Naime, dodaje, prva je bolnica u Dubrovniku  udaljena 100 kilometara, a sljedeća u Splitu 130 kilometara. Pri tom treba imati u vidu, napominje, i da pacijenti moraju prelaziti teritorij druge države što je posebice problematično u vrijeme ljetne turističke sezone. Štimac kaže da dijaliza ima svoju realnu cijenu koja bi se trebala plaćati, a time bi se izbjegle i sanacije prouzročene nerealnim cijenama. Ništa bolja situacija nije niti u Domu zdravlja Županja koji zbog dijalize godišnje ostvaruje minus veći od 500 tisuća kuna."Za sada se snalazimo na način da se pokrivamo unutar proračuna pa se novac preusmjerava tamo gdje je potreban. No, pred nama je novi način ugovaranja specijalnosti pa se bojimo da niti to više neće biti moguće", kaže ravnateljica Luca Lešić. Dodaje da su i prije smanjenja cijene od 200 kuna bili jedva na nuli. "Prvi centri od nas su udaljeni 80 odnosno 100 kilometara i naši pacijenti ne mogu ostati bez dijalize tako da ćemo nastaviti raditi kao i do sada. No, nadam se da će netko odrediti realnu cijenu dijalize i da će se stvari riješiti na razini sustava", kaže Lušić.

Ušteda ili gubitak

Za dijalizu 73 milijuna kuna manje

U Hrvatskoj je trenutno na dijalizi oko 2550 pacijenata, od kojih se njih oko 1800 dijalizira u bolnicama, a ostali u vanbolničkim dijalizama u domovima zdravlja i privatnim poliklinikama Fresenius i Avitum. Godišnje se po pacijentu u prosjeku provede 150 postupaka dijalize odnosno ukupno oko 382 tisuće postupaka. Cijena postupaka u bolničkoj i izvanbolničkoj dijalizi se razlikuju. Tako je cijena u bolnici 2. lipnja 2011. smanjena sa 979 kuna na 783, dok se u izvanbolničkoj cijena postupka smanjila sa 930 na 744 kune. Godišnje se za dijalizu izdvajalo oko 368 milijuna kuna, a smanjenjem cijena HZZO je na godišnjoj razini uštedio oko 73 milijuna. Međutim, ne radi se o uštedi, kažu neki, jer će ustanove zbog neprimjerenih cijena ostvariti gubitak u poslovanju od 73 milijuna koji će se morati sanirati i za što će biti potrebno osigurati dodatni novac. Jedno od objašnjenja smanjenje cijene koje je ponudila administracija jest pad cijene eritropoetina koji se koristi u dijalizi za 20 posto, no u centrima odgovaraju da eritropoetin u ukupnoj cijeni sudjeluje sa svega 12 do 15 posto. Uz to, upozoravaju, stopa profitabilnosti nije bila 20 posto da smanjenje cijene usluge za isti postotak ne bi dovelo do problema u poslovanju. Iako u HZZO-u ističu da niti jedan centar za dijalizu nije dostavio vlastiti troškovnik koji bi pokazao da su cijene preniske, upravo je Zavod 2011. godine osnovao povjerenstvo za izradu cijena svih dijagnostičko-terapijskih postupaka. U radu povjerenstva sudjelovali su predstavnici Ministarstva, Hrvatske liječničke komore i Hrvatskog liječničkog zbora te predstavnici Udruge poslodavaca u zdravstvu koje je Upravnom vijeću nakon dva mjeseca rada i konzultacija s više od 300 stručnjaka dostavilo prijedloge novih cijena. Stručna društva predložila su jedinstvenu cijenu za dijalizu i to u iznosu od 937 kuna dok je povjerenstvo predložilo cijenu od 928 kuna. No, o tom se prijedlogu u HZZO-u nije raspravljalo.

HZZO

Šalju ih 80 kilometara daleko, ali će im platiti prijevoz?!

Trenutno imamo samo djelomična saznanja o mogućem zatvaranju hemodijaliza, kažu u HZZO-u dodajući da će se pacijenti preusmjeriti na one centre kojima gravitiraju. HZZO je već zatražio od KBC-a Rijeka očitovanje o mogućnosti preuzimanja bolesnika iz Delnica s napomenom da je Poliklinika Fresenius Medical Care predložila odgovarajuće rješenje za nastavak kontinuiteta provođenja hemodijalize za pacijente s područja Delnica. O mogućnosti zatvaranja centra u Gospiću, kažu u HZZO-u, doznali smo iz medija te za sada nismo poduzimali radnje vezane uz preusmjeravanja pacijenata na druge lokacije. U slučaju da se to ipak dogodi, kažu, pacijente iz centra Fresenius usmjerit ćemo u bolnice u Ogulinu i Zadru i nadoknaditi im troškove prijevoza. U HZZO-u kažu da je cijena hemodijalize smanjena nakon što je utvrđeno da su neke cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka previsoke. U bolnicama je cijena viša, dodaju, jer je pravilnikom Ministarstva utvrđen različit kadrovski normativ za bolničke i izvanbolničke centre. U HZZO-u također dodaju da nakon smanjenja cijene nijedna zdravstvena ustanova koja provodi hemodijalizu nije dostavila vlastiti troškovnik hemodijalize kojom bi dokazala da su cijene preniske. Sustav zdravstvene zaštite, kažu, postavljen je na temelju neprofitnog poslovanja ustanova, a regulirana je i obveza sudjelovanja lokalne samouprave u organizaciji zdravstvene zaštite te nabavi opreme. U tom smislu, kažu, HZZO plaća isključivo radno vrijeme zdravstvenih radnika utvrđenim propisanim uvjetima kadrovskog normativa, te utrošene lijekove i potrošne materijale. Dakle, amortizacija te moguća dobit zdravstvenim ustanovama nije u nadležnosti HZZO-a, dok je obaveza maksimalno iskorištenje svih materijalnih resursa u cjelovitom opsegu mjera zdravstvene zaštite. S tim su bili upoznati svi ponuditelji zdravstvene zaštite koji pružaju usluge iz obveznog osiguranja, kažu u HZZO-u, te su se svojim potpisom na ugovor o provođenju zdravstvene zaštite usuglasili s obvezama i pravima pružanja zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?