Tri benkovačke tvrtke, Grič-3, Zio commerce i kamenoklesarski obrt Rogić, a pod pokroviteljstvom Razvojne agencije Zadarske županije krajem prošlog tjedna potpisale su Ugovor o osnivanju GIU – Klaster benkovačkog kamena. U Velikoj vijećnici Grada Benkovca Ugovor su potpisali Mate Šunić, direktor tvrtke Grič -3, Željko Rogić, vlasnik obrta Kamenoklesar Rogić, Zdenka Perica, direktorica tvrtke Zio commerce i Kristijan Magaš, direktor Razvojne agencije Zadarske županije. Tvrtke osnivači, Grič-3 iz Benkovca, Kamenoklesar-Rogić iz Popovića kod Benkovca i Zio commerce iz Benkovca prve su tvrtke koje su dobile koncesiju za legalnu eksploataciju kamena. Ukupno godišnje proizvedu 2760 metara kubičnih obrađenog kamena i zapošljavaju 63 djelatnika. Tvrtka Grič-3 iz Benkovca je osnovana 1995. godine, a njen jedini osnivač koji je ujedno i direkotor tvrtke je Mate Šunića. U početku se tvrtka bazirala isključivo na eksploataciju i obradu benkovačkog kamena, da bi prije tri godine osvovali sestrinsku tvrtku Kamen-Benkovac. Grič-3 se usmjerio na inozemno tržište, a hrvatsko tržište je prepušteno Kamen-Benkovcu koja svoje poslovanje zasniva na hrvatskom području, a preuzima i poslovanje na inozemnom tržištu. Za svoje proizvode dobili su znak ‘Izvorno hrvatsko’, a od ljeta 2005. godine proizvode autentične Grič kućice od benkovačkog kamena. Zio commerce je mala tvrtka u stopostotnom vlasništvu Zdenke Perica. Kamen eksploatira iz vlastitog kamenoloma, te zapošljava dvadesetak radnika. Tvrtka postoji desetak godina, a ostvaruje godišnji promet od oko dva milijuna kuna. Oko 60 posto svog kamena izveze na inozemno tržište. Kamenoklesarski obrt Rogić u vlasništvu Željka Rogića osnovan je 1992. godine, zapošljava četiri radnika, te ostvaruje godišnji promet oko 350 tisuća kuna. Željko Rogić posjeduje i tvrtku Kamen-kum koja zapošljava još sedam radnika. Klaster benkovačkog kamena je treći klaster koji Razvojna agencije Zadarske županije pokreće u posljednjih nekoliko mjeseci. Razvojna agencija Zadarske županije registrirana je u studenom 2006. godine.

Uloga Razvojne agencije je pomaganje razvoja malog i srednjeg poduzetništva na području cijele županije putem financijske podrške, razvijanja poduzetničke infrastrukture, informiranja postojećih i potencijalnih poduzetnika, savjetodavnih usluga i pomoć pri rješavanju svakodnevnih poslovnih problema vezanih uz rast i razvoj poduzetništva te poduzetnička izobrazba i stručno usavršavanje. Klaster benkovačkog kamena funkcionirat će kao regionalni klaster u branši koji će kao sustavna podrška razvoju Zadarske županije osigurati pomoć pri legalizaciji poslovanja ostalih proizvođača kamena, potaknuti rast kvalitete, te certificiranje ostalih članica klastera. Udruživanje u klaster omogućit će tvrtkama lakši izvoz. U ostvarivanju ovih ciljeva članovi klastera surađivat će sa znanstveno-istraživačkim i obrazovnim institucijama koje bi članovima trebale pružiti podršku u razvojnim mogućnostima. Klaster će tvrtkama omogućiti i zajedničko istupanje na tržištu kroz zajednički marketing, lakšu nabavku tehnologije kako bi se smanjili troškove poslovanja, osigurati stručnu pomoć, kao i subvencije i poticaje. Dogovoreno je i otvaranje strukovne škole za kamenoklesare, koji su deficitarni kadar. Eksploatacija kamena u benkovačkom kraju najvažnija je gospodarska djelatnost. Klaster će omogućiti i stvaranje brenda benkovačkog kamena. Uporaba benkovačkog pločastog kamena (vapnenca) poznata je još od antičkih vremena. Odlike benkovačkog kamena su njegova izvornost, autohtonost, te način obrade koji je još uvijek u skladu s ekološkom, odnosno ručnom izradom. Specifičnost Benkovačkog kamena je njegova boja, koja nijansira od svijetlo žute do tople narančaste.

Eksploatacijom kamena bavi se oko 400 poduzeća

Prema procjenama PROMINS-a, gospodarskog interesnog udruženja za proizvodnju, preradu i promet mineralnih sirovina, Hrvatska ima ukupno 28 milijuna kubičnih metara rezerve tehničko-građevinskog kamena, a u posljednjih pet godina potrošeno je devet milijuna. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore eksploatacijom kamena bavi se više od 400 poduzeća. Vađenje kamena i ostalih ruda na drugom su mjestu prema ekonomskoj isplativosti i namjeni među industrijskim grupacijama. U razdoblju od 2000. do 2005. u Hrvatskoj su se legalna eksploatacijska polja kamenoloma prostirala na 6.500 hektara, a vrijednost legalno iskopanih i prerađenih kamenih sirovina iznosi 6,5 mlrd. kuna godišnje. Zakonski dopuštena površina kamenoloma je od 5 do 50 hektara.