Sindikati javnih službi načelno su spremni dati pristanak Vladi na zamrzavanje rasta plaća u prvoj polovici iduće godine, no za taj ustupak kao kompenzaciju traže otvaranje razgovora o puno krupnijem zalogaju. Od Vlade očekuju da nakon “posta” dobiju i plaće kakve isplaćuju poslodavci u privatnom sektoru.

Rast 3 posto
Sindikati, naime, smatraju da je ovo vrijeme idealan trenutak za otvaranje te teme, za koju, kako pojašnjava Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata javnih službi, nijedna dosadašnja Vlada nije imala sluha. Plaća početnika s visokom stručnom spremom u javnim službama prema njihovim tvrdnjama zaostaje od devet do više od 12 posto, a planom koji predlažu izjednačila bi se s prosječnom plaćom u gospodarstvu. Točnije, ako se s Vladom usuglase o mirovanju plaća u prvoj polovici, a potom ih u srpnju podignu za planiranih 6 posto, spremni su i da se proces ujednačavanja plaća razvuče na nekoliko godina. Novim socijalnim sporazumom plaće bi, prema sindikalnoj platformi, od 2010. do 2012. godine rasle po tri posto, uz korekciju s plaćama u privredi. Dok sindikati smatraju da im je Vladina jaka želja za zamrzavanjem plaća dobar adut za obnovu zahtjeva za ujednačavanje plaća s onima u privredi, pojedini analitičari ne dijele njihov entuzijazam. Danijel Nestić s Ekonomskog insituta Zagreb naglašava kako je taj prijedlog dobar na načelnoj razini, no timing upravo ne smatra pogođenim. “To je stara priča, koja seže još od uspoređivanja plaća u privredi i neprivredi u doba socijalizma. Slično se načelo, dakle, opet pokušava instalirati, no situacija nije više usporediva, jer je u privrednom sektoru danas daleko nesigurnije radno mjesto i znatno se više razlikuju uvjeti rada nego što je bilo u socijalizmu”, ističe Nestić napominjući kako bi ideja izjednačavanja plaća u javnom i privatnom sektoru bila bolje primljena u nekim boljim, ekonomski izvjesnijim vremenima. Sindikati su, smatra nadalje Nestić, previše fokusirani na plaću VSS radnika, koje zaostaju za prosječnima u privatnom sektoru, zanemarujući opasnost za slabije obrazovne strukture, čije plaće u javnom sektoru u prosjeku premašuju one u privatnome, a uživaju svu sigurnost radnog mjesta kakve nema u privatnom sektoru. Budu li sindikati inzistirali na dosljednosti, to bi značilo i otvaranje pitanja korekcije plaća u javnom sektoru za zaposlene sa srednjoškolskom naobrazbom s onima u privatnome. Upravo su njihova radna mjesta najviše i ugrožena potencijalnim refleksijama globalne krize na tvrtke u kojima su zaposleni. Prema procjenama poslodavaca i sindikata, u najvećim bi se problemima mogle naći izvozno orijentirane radnointenzivne industrije, ponajprije tekstilna i drvna industrija.

Kolektivni pregovori
Prema osobnim procjenama Svjetlane Šokčević, predsjednice Sindikata tekstila, obuće i gume, u idućem razdoblju bez posla bi u tekstilnoj industriji moglo ostati 10 tisuća ljudi, s tim da bi se najveći udar mogao dogoditi u zadnjem kvartalu 2009. i prvome kvartalu 2010. godine. Šokčević kaže da procjenu temelji na izvještajima radničkih vijeća, činjenici da sve veći broj poduzeća u branši izbjegava kolektivno pregovaranje, da ima onih koji isplaćuju samo neto plaće, te jednom broju tvrtki koje su u inozemstvu ugovarale samo one lohn poslove koje nitko drugi nije želio prihvatiti. Već je i Strategija tekstilne industrije predviđala da je i uz značajne investicije države i privatnog sektora, te bez promjena poslovnih planova, opstao tek manji broj zaposlenih, točnije tek petina od sadašnjih 25 tisuća koliko ih radi u tekstilnoj industriji u Hrvatskoj. Sadašnji uvjeti na tržištu samo će taj proces ubrzati, tvrdi Šokčević. Ona smatra da za rješavanje situacije nije primjereno ulaganje države u otpremnine zaposlenika, kako su to tražili poslodavci, već sugerira da se već razmišlja o ulaganju u prekvalifikacije i slične programe. Naime, više od 50 posto zaposlenih u tekstilnoj branši ima tek osnovnu ili srednju školu općeg smjera, koja im ne jamči samostalno snalaženje na tržištu, a tome treba dodati i da je više od 80 posto njih žene. Na udaru će se naći i radna mjesta u izvoznim proizvodnim sektorima, posebice u onim tvrtkama koje su vezane za automobilsku industriju ili su izloženije pojedinim tržištima.

Američko tržište
Zasad je jedino Josip Boban, predsjednik Uprave solinskog Ad Plastika, najavio moguće smanjenje broja zaposlenika za 200, a koliko će ih biti u ostalim tvrtkama kooperantima autoindustrije, teško je procjenjivati dok su još na snazi potpisani ugovori, kaže Krešimir Štih iz Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore. Pitanje je kakve će nove ugovore dobiti hrvatske tvrtke, dodaje Štih. Neke kompanije poput zagrebačkog Elektrokontakta razradile su različite scenarije djelovanja, u ovisnosti o dubini krize. Tako Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta, priznaje da ih u ovom trenutku najviše pogađa velika recesija na američkom tržištu, te da su već u planove za 2009. godinu uključili projekciju pada plasmana između 10 i 15 posto, u ovisnosti o asortimanu. “Očekujem da će pad u prosjeku biti 12 posto, što bi za posljedicu trebalo imati i smanjenje zaposlenosti u sličnom omjeru. No, mi nećemo odmah otpuštati, nego računamo na prirodnu fluktuaciju, pri čemu nećemo zapošljavati nove radnike na mjesta onih koji odu u mirovinu”, kaže Ferdelji otkrivajući i kako će, potraje li kriza duže, tvrtka smanjiti broj radnih dana na četiri u tjednu, no i sam priznaje da je to mjera koja može trajati najviše tri mjeseca. Nakon toga bi tek uslijedila otpuštanja.Glavni tajnik udruge Hrvatski izvoznici Dubravko Miholić kaže kako su otpuštanja najizvjesnija u onim tvrtkama koje su zapošljavale dodatnu radnu snagu radi odrađivanja posebnih projekata i velikih narudžbi.

Činjenice

Dalmacijacement
Uprava Dalmacijacementa već je pozvala zaposlenike na prijavu za dobrovoljan odlazak, a procjene su u tom poduzeću da je višak 10 posto od oko 800 zaposlenika

Tekstilci
Tekstilna industrija mogla bi ostati bez 10 tisuća radnih mjesta do kraja 2009. godine, procjena je sindikata u toj branši, koja inače ukupno zapošljava 25 tisuća radnika

Građevina
Zaposlenost u građevinskom sektoru ovisi o konačnom planu državnih investicija u 2009. godini, u financijskom smislu više od 50 posto investicija u građevini odnosi se na investicije države, lokalne samouprave i javnih poduzeća

Poduzetništvo

Zašto knjigovođa ne može pripremiti kreditni zahtjev umjesto vas? – Knjigovođa nije vaš CFO!

Od unutarnjeg i vanjskog uređenja do montažnih kuća i pametnih rješenja

Ambienta 2026: Mjesto na kojem počinje svaki dobar prostor

Drvoprerađivači
DI Spačva otpustit će 300 radnika s ugovorima na određeno vrijeme, dok u Drvoproizvodu iz Jastrebarskog tvrde da otkaza u tom poduzeću neće biti. Također, Parket Požgaj do proljeća zadržava svih 300 zaposlenih, ali će dio preusmjeriti na nove programe, a u Lepi iz Lepoglave vodi se stečaj s preustrojem

Ugroženi i šumari
Recesija sada je sigurno u drvnoj branši neće zaobići ni Hrvatsku, a osim drvne industrije i njenih 40.000 zaposlenih na udaru će se naći i Hrvatske šume sa svojih 10 tisuća radnika

Poblemi i u Sloveniji
Zbog recesije u Sloveniji su četiri poznate drvne tvrtke otišle u stečaj – Novoles iz Novog Mesta, Lipa Ajdovčina, KLI Logatec i LIP iz Slovenj Gradeca.

Najviše će se otpuštati radnici na određeno vrijeme
D. Miholić, Izvoznici

Radna mjesta u privatnom sektoru više su ugrožena
D. Nestić, analitičar

Najviše nas pogađa kriza na tržištu SAD-a
V. Ferdelji Elektrokontakt

Ni jedna vlada do sada nije imala sluha za službenike
V. Ribić, sindikati