Država će pomoći gospodarstvu u borbi s koronavirusom, a u okviru mjera usmjerenih očuvanju radnih mjesta i likvidnost Vlada predviđa i fleksibilniji pristup u naplati poreza i doprinosa, kroz odgode i obročna plaćanja. To su glavne poruke koje je sa sjednice Vlade odaslao premijer Andrej Plenković kad je riječ o kriznim potezima na ekonomskom polju. Hrvatska će, kaže, kombinirati domaće i zajedničke europske mjere za koje je Europska komisija izdvojila 25 milijardi eura.

Kao najugroženije sektore apostrofirao je turizam, promet i avioprijevoz. I u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) na temelju najnovije ankete među poduzetnicima ističu slično, s tim da se po ugroženosti epidemijom turizmu i logistici pridružila i poljoprivreda. U tim sektorima, kažu, čak devet od deset anketiranih tvrtki ističe da već trpi posljedice korone.

U desetak dana, koliko je prošlo od prve ankete, broj onih koji već trpe posljedice ukupno je porastao sa 66 na 74%, a više od pola dosadašnje gubitke procjenjuje do pola milijuna kuna. No, kako je izgledno da će izvanredni režimi potrajati, tako rastu i očekivani troškovi i gubici. Zasad je najveći problem realizacija dogovorenih poslova, a uskoro će to biti ugovaranje novih.

Daljnji pad industrije

Prema anketi, za gotovo 10% mikro i malih tvrtki (u prvom redu obiteljskih) nastavak problema s koronavirusom značit će ključ u bravu. “To je jasna poruka da moramo što prije donijeti mjere za pomoć gospodarstvu”, podcrtavaju u Komori.

Najalarmantnije zvuče upozorenja poduzetnika u turizmu, gdje ih petina prijavljuje pad bukinga od 40 do 60 posto, a više od od polovice između 10 i 30 posto. No, i u trgovini i prerađivačkoj industriji više od dvije trećine poduzetnika jasno osjeća posljedice. One se očituju i u padu uvoza i izvoza. Koliki su trenutni razmjeri pada, znat će se tek za dva-tri mjeseca, jer su ovih dana državni statističari objavili tek lanjske rezultate robnog izvoza (+5,8%) i uvoza (+4,6%) te preliminarne procjene za siječanj koje upućuju na veoma blagi godišnji rast (izvoza 0,4%, a uvoza 1,3%). Vezano uz usporene međunarodne protoke robe jučer su se oglasili i iz Hrvatske obrtničke komore. Pozdravljaju napore Kriznog stožera u zaštiti zdravlja građana, no istodobno su zabrinuti zbog ovotjedne mjere samoizolacije od 14 dana za vozače prijevoznika koji prevoze robu iz Italije.

“Onima koji nemaju simptome bolesti i žele nastaviti dalje voziti, to treba i omogućiti, uz obvezno pridržavanje sigurnosnih mjera”, ističu u HOK-u dodajući da će ta mjera osim zatvaranja prijevozničkih obrta, dovesti i do prekida opskrbe značajnog broja osnovnih namirnica koje dolaze iz Italije.

Istodobno, neki domaći proizvođači hrane proteklih su dana postavljali i posve drukčije pitanje.

“Prije nekih mjesec i pol iz WHO-a se upozoravalo na poštivanje ograničenja (i) u međunarodnom prometu robe iz Kine, a iz Italije nam višestruko brže na police stižu npr. svježe jabuke i kruške, i to uglavnom sa sjevera zemlje”, zapitao se jedan voćar, aludirajući na moguće rizike i eventualno razmatranje pojačane kontrole, pa čak i privremene obustave tog uvoza. Međutim, iz resornog ministarstva kažu kako trenutačno “nema preporuke zabrane uvoza voća i povrća iz Italije jer nije poznato da bi se tim putem prenosio novi koronavirus”.

Neovisno o tome, i u HGK-u ističu kako globalnu pandemiju i razne mjere koje su sve vlade, pa i naša, zbog nje prisiljene poduzimati “treba gledati i kao priliku da otežani uvoz supstituiramo domaćom proizvodnjom”. Tako je čelnik HGK Luka Burilović i jučer uputio “apel građanima da daju povjerenje lokalnim proizvođačima i kupuju hrvatsko.

Plan za interventnu proizvodnju

Pitanjem u kolikoj mjeri možemo u opskrbi hrane očekivati poremećaje i hoće li proizvodnja hrane, koja u Hrvatskoj čini 7,5 posto BDP-a, biti pod utjecajem još jačih posljedica zbog globalne zdravstvene krize uzrokovane virusom Covid-19, pozabavili su se i analitičari Smartera, savjetničke tvrtke specijalizirane za područje poljoprivrede i industrije hrane.

“Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za svoje potrebe i ovisna je o uvozu velikog broja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Većinu tih proizvoda ne može se proizvesti u kraćem roku, a zbog ove situacije mogla bi biti otežana i nabava pojedinih sirovina za prehrambenu industriju”, ističu u najnovijem osvrtu.

Na pitanje može li aktualna situacija biti i poticaj odnosno prilika da se potakne povećanje domaće proizvodnje njihov je odgovor da je to možda moguće kod nekih vrsta proizvodnje, ali takvi zaokreti obično se ne mogu napraviti u nekom kratkom roku.

“Smatramo da bi država trebala odmah napraviti plan za one sektore gdje je moguće osigurati interventnu proizvodnju, kao što je proizvodnja jaja, pilećeg mesa i povrća, kod koje možemo brzo postići proizvodne rezultate. Brže rezultate moguće je osigurati i u proizvodnji svinjskog mesa, ali za to je ipak potrebno više vremena i značajna sredstava”, ističu.

Kod svih ostalih sektora, proizvodni ciklus je znatno duži. a kod voća, maslina i grožđa radi se o višegodišnjim ciklusima. Stoga u Smarteru zaključuju da nam sada uglavnom preostaje nada da će kriza uzrokovana korona virusom trajati što kraće, a bilo bi dobro da kao jedna od pouka koje ćemo iz nje rezultira strateškim zaokretom hrvatske poljoprivrede u smjeru što većeg osiguranja samodostatnosti.