Pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja za 2020., za mnoge u gospodarstvu jednoj od najtežih u ukupnom poslovanju, poduzetnici nisu lišeni izvjesnih nelogičnosti iz područja dijela (para)fiskalnih nameta.

I dok je npr. izmjenama Zakona o porezu na dobit Ministarstvo financija propisalo da u poreznu osnovicu za prošlu godinu ne ulaze prihodi s naslova mjera HZZ-a koje su poduzetnici ostvarili na temelju pada prihoda, kod nameta iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede – naknade za korištenje opće korisnih funkcija šuma (OKFŠ) tek se planira to odrediti.

No, pored mjere 4000 kuna po djelatniku mjesečno, u ove prihode od sufinanciranja mjera uključuju se i prihodi otpisa poreznih davanja – to su i doprinosi vezani uz sufinanciranje isplate plaća, kao i kod dijela poduzetnika otpisi poreznih davanja sukladno značajnijem padu prihoda, pa na sve njih zbog poreznih izmjena obveznici poreza na dobit neće platiti porez na dobit pri izradi prijave poreza na dobit za 2020. (predaja do 30. travnja).

Kod dijela parafiskalnih nameta COVID-19 tako slabo djeluje da se trebaju obračunati na ukupno ostvarene prihode, a stručnjaci se slažu da naročito po nelogičnostima ‘strše’, uz naknadu za OKFŠ, i turistička članarina te spomenička renta.

Obračun naknade za OKFŠ provodi se i za 2020. prema starom Pravilniku (iz 2015.), koji u skladu sa zakonom na šumama, kažu, ostaje na snazi do donošenja novog podzakonskog propisa.

Zakon o šumama

Za 2020. to znači konačni obračun po stopi od 0,0265 posto na osnovicu koju čine ukupni prihodi ili primitci veći od 3 milijuna kuna, uz mogućnost smanjenja osnovice za tri vrste prihoda (od ukidanja dugoročnih rezerviranja, od naplaćenih prethodno otpisanih potraživanja i od dividenda i udjela u dobitku), odnosno kako stoje stvari eliminirajući faktor nisu prihodi od državnih potpora vezano za COVID 19 bolest.

Zatim, rasterećenje kroz izmjene Zakona o šumama objavljene u NN na kraju 2020. – nižu stopa (0,024%) te viši graničnik po kojem su obveznici plaćanja subjekti sa 7,5 milijuna kuna ukupnog prihoda, imat će pozitivni efekt na veliki broj subjekata, i prema procjenama više od 10.000 subjekata osjetit će ga u poslovanju, ali tek u 2021.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Naime, s ukupnim prihodima većim od 3 milijuna kuna u sustavu poreza na dobit u 2019. je poslovalo 21.483 poduzetnika, ujedno obveznika ovog plaćanja i za prošlu godinu, dok je onih s prihodima većim od 7,5 milijuna kuna bitno manje – 10.880.

Ipak, u odgovoru Ministarstva poljoprivrede na naš upit glede osnovice za plaćanje ove naknade, doznaje se da se planira COVID potpore uključiti u navedene odbitne stavke. Isto se odnosi i na donacije za područja pogođena potresom, pa će se reflektirati isto u ovoj godini.

Trenutno je, navode, u izradi novi Pravilnik o načinu obračuna i uplati naknade za OKFŠ, kojim će se definirati osnovica za obračun tako da se od “ukupnog prihoda i primitka oduzmu prihodi od ukidanja dugoročnih rezerviranja, prihodi od dividendi, prihodi od udjela u dobiti, i primici u obliku državne potpora kod djelatnosti pogođenih korona virusom kao i pomoći za područja pogođena potresom”.

Nelogičnost je još veća kod turističke članarine, kaže revizorica Dubravka Kopun, gdje poduzetnici koji ostvaruju prihode s osnove pružanja ugostiteljskih usluga u turizmu ili obavljaju s turizmom neposredno povezane djelatnosti na ove prihode, u obvezi su plaćati turističku članarinu, kao i za one prihode koje su kod naknade za OKFŠ eliminirani.

U godini u kojoj su prihodi od turizma značajno podbacili, teretiti poduzetnike još i za turističku članarinu iluzorno je; naime, podsjeća, za dio poduzetnika je ograničen rad, a neki su radili tek nekoliko mjeseci.

Treći element je plaćanje spomeničke rente za djelatnosti koje imaju ograničeno djelovanje (trgovine, kockanje i klađenje), kao i svi koji plaćaju spomeničku rentu na potresom pogođenom Zagrebu.

Plaćanje ove rente u situacijama gdje se je dio poslovnih aktivnosti odvijao kroz sustav rada od kuće i gdje su poduzetnici na svoj teret morali uređivati poslovne prostore nakon potresa – iluzorno je, smatra Kopun.

Stvaranje registra

Posrijedi je apsolutna zemljišna renta koja presumira obavljanje djelatnosti u prostoru, a zbog izvanrednih okolnosti to nije moguće ili postoje ograničenja, pa je opravdano pitanje kako je opravdano zahtijevati plaćanje kao da nema tih okolnosti, izričit je i porezni savjetnik Ivan Idžojtić problematizirajući prvu službenu najavu resora poljoprivrede da će se eliminirati prihodi po osnovi naplaćenih potraživanja koja su prethodno otpisana, a koji su trenutno odbitna stavka što se smatra da je primjereno rješenje.

Ukupno gledajući, po nekima bi bilo dobro kad bi na razini države postajao registar u kojem bi poduzetnik mogao provjeriti što ga sve od plaćanja obveznih naknada sljeduje s obzirom na veličinu.