Nakon što je iz proceduralnih razloga suđenje optuženima u slučaju "Bankomat" krenulo iznova, danas su se na zagrebačkom Županijskom sudu pojavili novi svjedoci, koji zbog ekonomičnosti postupka nisu davali iskaze već su pročitani njihovi raniji iskazi iz istrage.

Svjedok Florijan Boras, bivši saborski zastupnik te član visokog suda časti HDZ-a kazao je u istrazi da je dvojicu optuženika Svetimira Gadžu i Slavena Čolka, koji su prema optužnici bili povlašteni klijenti, uputio na suoptuženog bivšeg predsjednika uprave Hrvatske poštanske banke (HPB) Josipa Protegu.

Boras je ispričao da je Čolku posudio tri milijuna kuna, koje mu nije vratio, te da mu se Čolak žalio na rad HPB-a jer mu je za dobivanje kredita za kupnju Šmidhena u Samoboru postavljala nemoguće uvjete. Prisjetio se i da je Gadži , koji je HDZ-u prepustio svoj hotel u Sovićima za izbornu kampanju, dogovorio sastanak s Protegom, s kojim, kako kaže, nije bio prijatelj, kao ni bivšim financijskim direktorom Marijanom Kirinićem.

Optužene u slučaju "Bankomat", na čelu s šefom uprave HPB-a Josipom Protegom, tužiteljstvo tereti da su visokorizičnim kreditima tu banku oštetili za više od 660 milijuna kuna. Istraga protiv Protege, bivšeg člana uprave banke Ivana Sladonje, Kirinića i šestorice navodno povlaštenih klijenata pokrenuta je krajem 2009. a optužnica je potvrđena lani u veljači, nakon što je dvaput vraćana tužiteljstvu na doradu.

Optuženici su odbacili krivnju još tijekom istrage kao i na početku suđenja u siječnju, nakon čega se na svim idućim ročištima iščitavala opsežna dokumentacija.

Tereti ih se da su kredite izdavali, odnosno dobivali od 2005. do 2009. Troje prvooptuženih optuženi su i za dodatnu štetu zbog isplate menadžerskih bonusa koje su si isplaćivali na temelju lažno prikazane dobiti.

Protegina odvjetnica Jadranka Sloković novinarima je nakon ročišta kazala da se u ovom slučaju ne radi o kaznenom djelu za koje se optuženike tereti te da niti jedan svjedok do sada nije potvrdio navode iz optužnice. Ocijenila je kako je prilično besmisleno da se pravosudni sustav bavi takvim stvarima, jer se radi se o "klasičnim kreditima, koji svi nisu vraćeni iz objektivnih razloga". "Čak se i pokazalo da je jedan dio kredita u cijelosti vraćen", kazala je Sloković.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost