U konkretne projekte za razvoj ruralnih prostora 2008. bit će investirano 276,5 milijuna kuna, najavljuju u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja.

Cilj je zadržati aktualno stanovništvo u ruralnom prostoru te motivirati mlade obitelji iz urbanih sredina za naseljavanje tih područja. Unatrag tri godine za istu namjenu moglo je biti utrošeno oko 150 milijuna kuna, no taj je iznos zbog inertnosti državne birokracije zauvijek izgubljen. Izmjenama Zakona o državnoj potpori iz 2004. određeno je (čl. 13.) da se od 1. siječnja 2005. svim korisnicima državnih potpora, koji u kalendarskoj godini ostvare više od 78.000 kuna, isplati četiri posto manje. Prikupljena sredstva poslužit će za razvoj ruralnih područja. Zašto tri godine zakon nije primjenjivan, odnosno hoće li tzv. progresivna modulacija koju prakticira i Europska unija startati od 2008., pitali smo još krajem lipnja i ostali bez odgovora mjerodavnih u resornom ministarstvu. Tek je neslužbeno pojašnjeno da se neprimjena zakona događala u mandatu prethodnog ministra. Neprimjena zakona zapravo je samo potvrdila još jedan od apsurda kojima i dalje obiluje hrvatska poljoprivreda. U 2007. evidentirano je 176.027 poljoprivrednih gospodarstava (PG). Gotovo polovicu (43 posto) sveukupno isplaćenih nepovratnih potpora, odnosno 915 milijuna kuna, dobilo je samo 1690 poljoprivrednih gospodarstava. Čak 133.000 PG-a lani je kroz potpore dobilo ispod 1000 eura, dok su 24 tvrtke primile više od 500.000 eura, a neke među njima i vlasnički su povezane.

Događa se drastično raslojavanje seljačkih gospodarstava što dugoročno nije dobro za nacionalnu poljoprivredu. Tom debaklu doprinosi i odluka vladajuće koalicije o rušenju sustava potpora sa četiri na jedno grlo stoke, odnosno sa tri na jedan hektar oranica. Trend Unije je jačanje srednjeg sloja farmera, oko 42 posto potpora odlazi farmama u razredu 20.000-100.000 eura godišnje, dok se na potpore veće od 300.000 eura odnosi 4,9 posto sredstava. Hrvatska pak “njeguje” dva oprečna modela: mala i velika gospodarstva. Za potpore do 20.000 eura podijeli 57,4 posto svih sredstava, a za potpore iznad 300.000 eura 17,5 posto, gotovo tri puta više od EU. Slično je stanje i kod raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Samo 6279 poljoprivrednih gospodarstava koristi čak 522.525 hektara oranica s prosječnim posjedom iznad 83 hektara, dok 169.748 gospodarstava obrađuje 512.021 ha što daje prosječan posjed od samo tri hektara. Posljednji pečat pogodovanja velikim poljoprivrednim sustavima Vlada upravo “udara” gradnjom sustava za navodnjavanje. Gospodarstvima koja obrađuju više od 200 hektara sufinancirat će 80 posto troškova dovođenja vode do parcele. Tko ima 10-200 ha, subvencije iznose 70 posto, za 5-10 ha 50 posto, dok će parcele manje od pet hektara darivati sa 30 posto nepovratnih sredstava. Veliki su sustavi tromi, neprilagodljivi tržištu i Unija ih već niz godina ograničava u potporama.

Neiskorišten novac iz programa SAPARD

Članstvom u EU Hrvatska bi, prema grubim procjenama, za razvoj ruralnih područja godišnje iz fondova mogla izvući oko 260 milijuna eura. Uvjet su konkretni projekti pa je već sada dvojbeno hoće li se iskoristiti taj potencijal. Naime, crna mrlja je SAPARD koji je nudio 25 milijuna eura. U ljeto 2006. oglašen je prvi natječaj, broj prijava u tri dosadašnja kruga imao je silaznu putanju: 52, 49 pa 23, dok je kod svih ostalih zemalja trend bio obratan. Sada su olabavljeni kriteriji, a lokalne savjetodavne službe bit će financijski motivirane za pomoć na izradi projekata.