Sad je ipak jasnije: trebala je to biti odluka Stožera civilne zaštite RH o zabrana rada trgovina petkom, a ne nedjeljom, kako je glasila odluka koju su trgovci iz neprehrambenog sektora odmah proglasili u odnosu na njih diskriminatornom, te koja je nakon nekoliko mjeseci ‘pala’ na Ustavnom sudu RH zbog suprotnosti načelu razmjernosti, i to kao jedina odluka tog nacionalnog tijela kao dijela izvršne vlasti koja je osporena na sjednici Ustavnog suda RH od 14. rujna.

Naime, na današnjoj press konferenciji na Ustavnom sudu zbog svoje razmjernosti kao dobro rješenje ‘isplivala’ je varijanta zabrane rada petkom upravo kroz takvo pojašnjenje predsjednika Ustavnog suda RH Miroslava Šeparovića. U njemu se uvodno navodi da Ustavni sud nije imao konkretni prijedlog za ocjenu ustavnosti navedene odluke, već je na vlastitu inicijativu zatražio očitovanje Vlade oko toga da prodajni objekti nedjeljom ne rade, i nakon analize utvrdio da Stožer prilikom donošenja ove mjere nije postupao u skladu razmjernosti.

Prema Šeparoviću, Vlada je u očitovanju navela da su uzeti u obzir brojni čimbenici, naročito APIS-ovi podaci o fiskalnim računima koji su i pokazali da se “najviše dobiti ostvaruje petkom, a ne nedjeljom, zbog čega je nedjelja identificirana kao dan u tjednu umjerenog epidemiološkog rizika nego petak”.

“Ustavni sud ocijenio je da obrazloženje Vlade nije uvjerljivo, kraj činjenice da su određene trgovine u vrijeme uvođenja strogih mjera radile svaki dan, pa i u nedjelju, tada se u okolnostima poboljšane epidemiološke situacije u travnju 2020. odluka da objekti neće raditi nedjeljom i na blagdane ne čini – nužnom. Ako je prema APIS-ovim podacima petak najfrekventniji dan trgovina, a virus se širi kapljičnim prijenosom, opravdanje bi imala odluka da se kao neradni dan odredi petak, kako bi se spriječilo veće okupljanje ljudi u trgovinama ‘, kazao je Šeparović pojašnjavajući kako su utvrdili da mjera zabrane rada nedjeljom u utvrđenom razdoblju, iako je težila ostvarenju legitimnog cilja zaštite života i zdravlja građana nije ispunjavala zahtjeve razmjernosti.

Međutim, iz velikih trgovačkih centara u kojima ukupno radi 120.000 zaposlenih stižu posve različite kalkulacije glede prometa jer navode da im jeu prosjeku gledano subota s 27% prometa najbolji dan u tjednu, te slijedi nedjelja s 22% prometa, zbog čega su, podsjećaju, i upozoravali da je regulacija po kojoj nedjeljom neki rade a neki ne rade po njima bazirana na protuustavnoj diskriminaciji.

Danas pak pojedini veliki poduzetnici u ovom sektoru u ‘tišini’ pregovaraju s osiguravateljima glede iznosa štete koji bi im po toj osnovi kao i potresa bio isplaćen, tako da je izgledno da će se zbog nastupanja osiguranog slučaja za njih bez suda, mirnim putem riješiti problem dijela gubitaka. Također, zanimljivo je i da naša sudska praksa do sada nije imala iskustva s postupcima radi naknade štete temeljem odluka Ustavnog suda. Napominje to odvjetnik Mićo Ljubenko, ističući da s druge strane postoji relativno razvijena praksa sudskih postupaka za naknadu štete u vidu naknade izmakle koristi, što pojašnjava na sljedeći način: “Sud u takvim postupcima mora uzeti u obzir u bitnom koju bi neto dobit ostvarila oštećena strana u tzv. “u redovnom tijeku stvari”, odnosno da u tom periodu nije počinjena štetna radnja. Mogućnost dokazivanja je različita ovisno o djelatnostima. Primjerice, ako je oštećena strana imala ugovoren fiksni prihod, što je slučaj sa zakupodavcima, mogućnosti dokazivanja su bolje. No, ako oštećena strana ima prihod koji ovisi o stanju na tržištu, npr. to su trgovci, tada je neizvjesno dokazivanje koja bi se neto dobit ostvarila u spornom periodu.”

U konkretnom slučaju, kaže, nije usporedivo razdoblje koje bi se odnosilo na isti mjesec prethodne godine, već je ono razdoblje neposredno prije i poslije vremena sporne zabrane, a tako je moguće doći do različitih rezultata, ovisno o slučaju, pa čak i do situacija gdje su neki trgovci radili bez dobiti, jer je unatoč prestanku formalne zabrane rada pao ukupan prihod, dok su rashodi u pravilu ostali nepromijenjeni”. Zbog toga Ljubenko i smatra da je u slučaju problema koji se tiče zabrane rada nedjeljom upitno hoće li se trgovci upustiti u postupke naknade štete.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost