Istarski pršut koji je u Bruxelles po oznaku zaštite izvornosti za ukupno zajedničko tržište Europske unije stigao još 4. listopada 2012. konačno je ishodio traženu registraciju. Međutim, ne samostalno nego je nađeno kompromisno rješenje, odnosno dogovoren je dvostruki naziv pa će ubuduće nositi EU oznaku izvornosti  kao Istarski/Istrski pršut.

Razlog tome je veto koji je Slovenija uložila 2013. osporavajući Hrvatskoj pravo samostalne zaštite jer i ona u svojim državnim okvirima posjeduje, premda površinom mali, jedan dio poluotoka Istre.

Iako je sa Slovencima postignut kompromis oko dvostrukog imena pršuta na EU oznaci izvornosti hrvatskim pršutarima iz Istre ipak ostaje veliki motiv za zadovoljstvo. Naime, kako su oni pokrenuli cjelovit postupak i izradili vrlo opsežnu dokumentaciju slovenski proizvođači koji na svoje pršute žele staviti ovu novu oznaku morat će ispuniti jedan ključni uvjet. A to je da sirovina za pršut mora potjecati iz definiranog hrvatskog područja kako je to precizirano u popratnoj dokumentaciji.   

Ministarstvo poljoprivrede RH koje je za udrugu Istarski pršutari pred Europskom komisijom obavljalo poslove oko ishođenja registracije izvijestilo je kako je oznaka izvornosti dobivena 7. listopada ove godine, no u službenim tiskovinama EK objavljena je tek danas. U bazi podataka EK o podnesenim zahtjevima za registraciju (DOOR) oznake izvornosti, zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalni specijaliteti  kao i odobrenim oznakama nalazi se ukupno 18 hrvatskih proizvoda. Oznaku izvornosti već su dobili Ogulinski kiseli kupus, 

Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres i Neretvanska mandarina, a zemljopisnog podrijetla Krčki pršut, Baranjski kulen i Lički krumpir. Prvi je oznaku dobio Krčki pršut 14. travnja 2015. pa će se taj dan ubuduće obilježavati kao  Dan autohtonih proizvoda u RH. DOOR baza međutim i danas otkriva jedan znakovit i porazan podatak za hrvatsku diplomaciju. Iako je RH članica EU već dvije godine i dva i pol mjeseca o dostavljenim zahtjevima i odobrenim oznakama podatke je moguće isčitavati na svim službenim jezicima Unije, osim na hrvatskom.