Kako baterije mogu pomoći u fleksibilizaciji mreže, na koji ih način uopće inkorporirati u elektrane na obnovljive izvore te u sam elektrifikacijski sustav, a i kako u kućanstvima poticati, što solarnu energiju, što njeno skladištenje. Teme su to o kojima su stručnjaci raspravljali na Solar Flexu Croatia 2025., konferenciji koju su organizirali Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) u suradnji sa SolarPower Europeom i Europskom komisijom. 

– Zastarjelo je 61 posto kapaciteta mreže, modernizacija dugo traje, a tijekom lanjskog ljeta Hrvatska je uvezla 25 posto energije jer nemamo mogućnost njene kvalitetne pohrane. I izmjene Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, koje su trenutačno na javnom savjetovanju, pokazuju nerazumijevanje skladištenja OIE, a povećanje kapaciteta baterijskog skladištenja može smanjiti cijene električne energije za 25% do 2030., odnosno 33% do 2040. godine – naglasila je Maja Pokrovac, direktorica OIEH, a složila se s njom i Walburga Hemetsberger, izvršna direktorica SolarPower Europea koja je istaknula da Solar Flex Croatia dolazi u ključnom trenutku. Obnovljivi izvori energije, kazala je, podržavaju europsku sigurnost i kompetitivnost jer najjeftiniji je to izvor energije u Europi, koja “predugo ovisi o fosilnim uvozima”.

– Europa je u 2024. godini instalirala rekordnih 66 GW novih solarnih kapaciteta te smo sada na ukupno 330 GW. Solar kontinuirano raste u posljednjih nekoliko godina, ali pred nama su izazovi razvoja infrastrukture i stabilnosti cijena energije. Treba nam fleksibilnost, puno baterijske pohrane kako bi Europa nastavila bili kompetitivna, elektrifikacija i skladištenje jer upravo investicijama u fleksibilnost do 2030. možemo smanjiti cijene energije potrošačima za 25 posto – kazala je Walburga Hemetsberger. Posebnu važnost baterijskih sustava naglasila je i Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

– EK je donijela niz politika i mjera kako bi se ubrzao razvoj baterijskih sustava. Direktiva o obnovljivoj energiji, primjerice, poticajni je okvir za razvoj i konkurentno tržište za sve vrste tehnologija. Nadalje, Europski zeleni plan kojim se Europa obvezala postati klimatski neutralni kontinent do 2050., Plan za čistu industriju također. Radi se puno u kontekstu naših klimatskih ciljeva, a na tom su putu izazovi prilagodbe infrastrukture kako bi se obnovljivi izvori energije integrirali. Ova rješenja ključna su za gospodarski rast, nova radna mjesta i dobrobit građana. Važno je i da javni te privatni sektor što više surađuju jer ključno je to za financiranje i razmjenu znanja. Pametna kućanstva prilika su za sudjelovanje u proizvodnji energije, a baterijama se aktivno treba balansirati mrežom – rekla je Zrinka Ujević.

A kad smo već kod mreže, na konferenciji je istaknuto i da je, na razini EU, vijek je istekao za čak 40 posto ukupne mreže, a bez obzira na obnovljive izvore energije, u modernizaciju sustava prijenosa trebalo bi uložiti gotovo 600 milijardi eura. Samo je jedan to od razloga zašto je baterijsko skladištenje energije ključno.

– Svima je jasno da su investicije u mreže zaostale. Postojeća infrastruktura se koristila dok je bilo kapaciteta. Na razini EU za 40 posto ukupne mreže istekao je vijek i, bez obzira na obnovljive izvore energije, u nju treba uložiti 584 milijarde eura. U Hrvatskoj imamo 150 trafostanica, svakih 20 godina trebalo bi ih revitalizirati, što znači svake godine njih sedam, što se baš i ne radi. Za priključivanje baterija koje bi skladištile solarnu energiju postoje i tehnički i regulatorni izazovi, a ovi prvi su gotovo pa vrlo lako rješivi. Veći su nam regulatorni problemi, što možemo vidjeti i po zakočenim projektima koji čekaju cijenu priključenja na mrežu.

Također, Hrvatska se razlikuje od sustava mreže u Europi zbog oblika i zbog otoka; za dalekovode je prostor dosta skučen, a tu su i zaštićena područja. Ključni je problem, međutim, što još uvijek čekamo pravi regulatorni okvir za baterije, koje mogu doprinijeti fleksibilnosti, pogotovo do dogradnje mreže. Ali nećemo na taj način u potpunosti izbjeći investicije u mrežu jer cijeli elektroenergetski sustav dizajnirali smo prije 130 godina – pojasnio je Goran Majstrović, zamjenik ravnatelja i voditelj Odjela za prijenos i distribuciju energije pri Energetskom institutu Hrvoje Požar.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost