Na zasjedanju Upravnog odbora Međunarodne organizacije rada Guy Ryder prvi se put pojavio u funkciji glavnog direktora. Ujedno je na ovome zasjedanju započela prva rasprava o novom programu i proračunu te su članovi Upravnog odbora imali priliku čuti prve komentare novoga direktora u vezi s prioritetom ureda. Poslodavačka je grupa iskoristila različite segmente rada Upravnog odbora kako bi naglasila svoje zahtjeve.

To je uključivalo kreiranje novih radnih mjesta kao odgovor na aktivnosti ureda koje se provode kao odgovor na krizu. Ponovno se naglasila potreba za raspravom o održivim poduzećima, o poslovnom okruženju koje potiče poduzetništvo. Također se naglasilo da kontakti Međunarodne organizacije rada s kompanijama trebaju jasnu i transparentnu strategiju, koja će staviti ACT/EMP (dio ureda u čijoj su ingerenciji poslodavačke aktivnosti) u središte zbivanja, odnosno naglasiti njegovu ulogu kao ključnu za djelovanje kompanija. Rad Međunarodne organizacije rada s poslodavačkim dijelom svojih članova mora biti usmjeren na pomoć u osnaživanju udruga poslodavaca kako bi bile osposobljene za aktivnosti i angažman na nacionalnoj tripartitnoj razini. Poslodavačka grupa je bila vrlo aktivna u pomaganju članovima (udrugama poslodavaca) u Gvatemali, Bahrainu i Fidžiju s obzirom na to da je bilo puno žalbi u okviru nadzornog mehanizma Međunarodne organizacije rada u navedenim zemljama. Jasno je da je kriza utjecala na povećan broj žalbi, odnosno da postojeće globalno okruženje snažno utječe na rad Međunarodne organizacije rada. Uz navedeno, problem će biti sigurno i u području financiranja te je potrebno pronaći dodatne izvore financiranja. Institucionalna sekcija (INS) Upravnog odbora raspravljala je o temama za Međunarodnu konferenciju rada 2014. godine, a najveću pozornost je poslodavačkim članovima privukla tema u vezi s Odborom eksperata s obzirom na razvoj događaja u lipnju, tj. tijekom zasjedanja Međunarodne konferencije rada (Odbor za primjenu standarda – CAS).

Naime, još od 1973. poslodavci se žale na ulogu Odbora eksperata (kreiranog 1926. godine) glede interpretiranja radnih standarda, koji je oformljen kako bi pomogao zemljama članicama u provedbi međunarodnih radnih standarda. Godine 2011. Međunarodna organizacija poslodavaca (IOE) intervenirala je pismom u kojem je izrazila zabrinutost u vezi s nacrtom upitnika koji izrađuje Odbor eksperata, koji je bio dio aktivnosti Odbora za primjenu standarda na konferenciji u 2012. godini. Taj je upitnik objavljen javno, bez prethodnih konzultacija. Na taj su način za poslodavce nastala dva bitna problema. Prvi se odnosi na mandat Odbora eksperata u smislu interpretacije radnih standarda, a naročito u vezi s utjecajem na tumačenje Konvencije 87, o slobodi udruživanja, koja prema mišljenju eksperata uključuje i pravo na štrajk. Drugi problem se odnosi na samu problematiku prava na štrajk, odnosno na to što Konvencija 87 ne uključuje to pravo, odnosno da to pravo postoji na nacionalnoj razini. Slijedom navedenoga poslodavci su iznijeli svoje viđenje slučaja, uz napomenu da su spremni raspravljati o pravu na štrajk (ako radnici budu tako željeli…), no i dalje će kontinuirano odbijati tumačenje Odbora eksperata u vezi s Konvencijom 87. Još se jedan problem pojavio u vezi s popisom slučajeva, misli se na slučajeve o kojima se raspravlja u Odboru za primjenu standarda. Naime, na prošlogodišnjoj konferenciji rada nije proveden postupak determiniranja popisa slučajeva, to je bila odluka radnika, dok su poslodavci ostali otvoreni za raspravu o listi. No nakon opširne rasprave, poslodavci i radnici su se dogovorili da će utvrditi popis slučajeva za raspravu u lipnju 2013. godine. Nastavak diskusije će biti u ožujku 2013. godine, tijekom idućeg zasjedanja Upravnog odbora. Osim spomenutoga dvotjednog zasjedanja predstavnica je HUP-a sudjelovala i u radu Odbora za slobodu udruživanja koji započinje s radom prije samog zasjedanja Upravnog odbora. Na ovoj sjednici Odbor je razmatrao trideset i šest slučajeva, od kojih su osamnaest iz Južne Amerike, jedan iz Sjeverne Amerike, devet iz Azije, tri iz Europe i pet iz Afrike. Najproblematičniji slučajevi bili su Grčka, Fidži i Nizozemska.