S krajem turističke sezone ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj obično pada, pa tako u listopadu državni statističari bilježe nepunih 1,33 milijuna zaposlenih ili 18,7 tisuća manje nego u rujnu. U odnosu na lanjski listopad pad je nešto veći; radi 21 tisuću ljudi manje, s tim da se približno polovica pada odnosi na zaposlene u pravnim osobama, a druga polovica na one u obrtu i slobodnim profesijama (izgubljeno 7300 radnih mjesta) te poljoprivrednike. Promatraju li se zaposleni u pravnim osobama, u većini djelatnosti na kraju listopada radi manje ljudi nego godinu dana prije. No, zanimljivo je da usporedno s nastavkom pada zaposlenosti raste broj onih koji žive od pomaganja u zapošljavanju.

Podaci DZS-a sugeriraju da je u djelatnosti zapošljavanja u godinu dana broj zaposlenih porastao za čak četvrtinu, sa 4926 na 6153 osobe.       

Veći broj zaposlenih nego godinu dana prije bilježi se tek u nekoliko djelatnosti prema NKD-u. Među njima prednjači hotelijerstvo, odnosno djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. U tim tvrtkama u listopadu je bilo 54.730 zaposlenih, što je tristotinjak više (ili 2,3%) nego lani. Isti postotni rast broja zaposlenih, 2,3 posto, bilježi se i u djelatnosti poslovanja nekretninama, gdje danas radi oko 7400 osoba. Nasuprot tome, u tvrtkama iz sektora građevinarstva i poljoprivrede godišnji je pad broja zaposlenih najveći, 6,8 odnosno 6,7 posto.

U tvrtkama koje se bave građevinarstvom to znači gotovo četiri tisuće radnih mjesta manje, a trenutno ih je nešto više od 68 tisuća, dok je u onima poljoprivredne djelatnosti broj zaposlenih pao ispod 22 tisuće. I prerađivačka industrija te trgovina na veliko i malo, dvije djelatnosti koje prednjače ukupnim brojem zaposlenih u Hrvatskoj, danas je zaposleno manje ljudi nego lani. Prerađivačka industrija je (neto) izgubila oko 1900 radnih mjesta ili 2,4 posto (sad je u njoj 196.805 zaposlenih), dok je trgovina smanjila broj zaposlenih za 1 posto, na 175.783.

U novije vrijeme trend pada zaposlenosti bilježi i kategorija Javne uprave, obrane i obveznog socijalnog obrazovanja, dok u djelatnosti obrazovanja zaposlenost i dalje raste. Unutar prerađivačke industrije relativnim padom zaposlenosti ističu se npr. proizvodnja tekstila i kemikalija u kojima je u godinu dana izgubljeno po tisuću radnih mjesta. Nasuprot tome, proizvodnja metala i metalnih proizvoda i odjeće solidno su povećale broj zaposlenih.