Prema procjenama s kojima je složan i regulator, Hrvatskoj poštanskoj banci hitno je potrebno barem pola milijarde kuna. Za neometano poslovanje u idućih godinu i pol do dvije bit će pak potrebno još najmanje toliko.

Dok se u javnosti vrte priče o zainteresiranim investitorima za HPB, najveće nade dosad su se polagale u Europsku banku za obnovu i razvoj. Kako doznajemo, međutim, pregovori s EBRD-om ne idu glatko te nije sigurno ni da će dubinska analiza poslovanja planirana za kraj ovog ili početak idućeg mjeseca uistinu otpočeti. Od 30-ak banaka koje se bore za svoj udio tržišnog kolača, najlošije mjesto na ljestvici pokrivenosti kapitalom ima upravo HPB. Stopa adekvatnosti kapitala, jedan od pokazatelja otpornosti i stabilnosti, krajem prosinca iznosila je 10,13 posto što je tik iznad zakonskog ruba. S EBRD-om su pregovori, kako saznajemo, zapeli na cijeni. EBRD je navodno spreman kupiti udio u vlasništvu po isključivo nominalnoj cijeni, neovisno o rezultatima ‘due diligencea’. U korist takvoj pregovaračkoj poziciji idu afere i iskazani gubitak banke, no tvrdi pristup naišao je na veliko negodovanje vlasnika. EBRD navodno traži i da nakon dogovorenog razdoblja (unutar 10 godina) država izađe iz većinskog udjela u HPB-u, što u ovom trenutku vlasniku nije prihvatljiva opcija.“EBRD je konzervativna i spora institucija. Čak i da danas uđe u HPB, a pregovora praktički i nema, do dokapitalizacije bi prošlo četiri do šest mjeseci, što HPB ne može čekati”, kaže nam izvor blizak HNB-u. Kao potencijalni novi vlasnik nedavno se spominjao španjolski Santander. Neslužbeno, iz Vladinih krugova, doznajemo da Španjolci nisu uputili ponudu. Interes je iskazao i francuski Societe Generale, koji bi akvizicijom HPB-ovog udjela i eventualnim spajanjem sa Splitskom bankom koja je već u njegovom vlasništvu postao druga po veličini banka u Hrvatskoj. Međutim, i ta je kombinacija malo vjerojatna jer i SG svoj ulazak uvjetuje privatizacijom HPB-a.

Neslužbeno, iz izvora bliskih Nadzornom odboru, saznajemo da će se, bez obzira na pregovore sa strateškim partnerom, dokapitalizacija obaviti u prvom tromjesečju 2010., za što je ostalo još svega mjesec i pol. Ministar Ivan Šuker navodno je među državnim tvrtkama i fondovima ponovno pronašao mogućnost za hitno poboljšavanje kapitalne slike, a spominje se iznos od 300 milijuna kuna. Predsjednik NO-a banke Zdravko Marić tu informaciju nije želio komentirati, kao ni predsjednik Uprave Čedo Maletić koji je nakon raščišćavanja ‘repova’ bivšeg vodstva morao iskazati 446,6 milijuna kuna gubitka u prošloj godini. S prvim danom travnja na snagu stupa nova, viša stopa adekvatnosti kapitala od 12 posto, no po novom obračunu viša stopa neće donijeti veliki val dokapitalizacija već će novi način izračunavanja u prosjeku povećati prosječnu kapitaliziranost sustava za dva postotna boda na oko 17 posto. Tu sreću, međutim, ne dijeli i HPB kojem su simulacije pokazale da novim formulama može profitirati tek 0,5 postotna boda. Državi ne preostaje ništa drugo već se konačno početi ponašati kao pravi vlasnik i pojačati napore da kapitalno osposobi banku jer ‘status quo’ u uvjetima rastućeg tržišta HPB-u znači neminovan pad.

Pod pritiskom

Već dvaput gasili požar
Na zadnji dan 2009. država je potiho HPB-u uplatila 100 milijuna kuna hibridnog depozita. Svaki po polovicu, novac su skupili Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja nuklearnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško te Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Bez te hitne infuzije, iskazivanje gubitaka srušilo bi adekvatnost kapitala državne banke ispod minimalnih 10 posto. Iako su prošle godine u dva navrata ‘ugasili požare’, hibridni instrumenti za banku su iznimno skupi izvor financiranja; Croatia osiguranju i Croatia Lloydu kamata na hibridni depozit iznosi oko 11 posto, dok novogodišnje uplate HPB stoje oko 6 posto.

Kapitaliziranost

Rekorder Primorska banka
Prosječna kapitaliziranost banaka kreće se oko 15,7 posto što je gotovo dvostruko više od europskih institucija. Bolje od HPB-a, no ispod granice od 12 posto koliko priželjkuje vidjeti HNB, su Credo banka s 10,47, Imex banka s 11,54, Croatia banka s 11,82 te Centar banka s 11,84 posto. Dvije najveće, Zagrebačka i Privredna banka Zagreb imaju imaju stopu SAK-a 17,38, odnosno 16,21 posto. Apsolutni rekorder po adekvatnosti kapitala je Primorska banka s 38,29 posto.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu