Tisuću tristo četrdeset i dva (1342) je dio crnih hrvatskih statistika – počinjenih samoubojstava (714) i pokušaja izvršenja suicida (628) u Hrvatskoj tijekom 2012. godine prema izvještaju iz MUP-a. U odnosu na pretprošlu, 2011. godinu, kada je evidentirano 1309 slučajeva namjere oduzimanja vlastitog života, zabilježen je trend porasta broja suicidalnih osoba.

Najčešći je uzrok suicida depresija, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije depresija pogađa oko 121 milijun ljudi diljem svijeta i jedan je od vodećih uzroka onesposobljenosti koji dovodi do gubitka produktivnosti pojedinca. S obzirom na iznimno negativne trendove u području mentalnog zdravlja, pojedine države olakšavaju pristup uslugama psihoterapije kroz zakonsko reguliranje profesije što pridonosi i brojnim uštedama u zdravstvenim budžetima. U hrvatskom zdravstvenom sektoru ne postoji jasan konsenzus oko nužnosti izrade i implementacije strategije vezane uz skrb za mentalno zdravlje (uključujući i depresiju), te vlada i višegodišnje stanje 'kaosa' u kojem pojedincima uslugu psihoterapije nude nekvalificirane osobe.

Uslijed nepostojanja jasnog normativnog okvira za psihoterapiju – metodu liječenja usmjerenu na emocionalno odrastanje i sazrijevanje na osobnom planu koja dovodi do rješavanja psiholoških tegoba i problema – i nemogućnosti razlikovanja između visokoeduciranih-certificiranih psihoterapeuta i onih koji to nisu, dolazi do poplave kvazi 'self-help stručnjaka' koji 'pružaju psihoterapiju' na neprikladan način i time narušavaju integritet i zdravlje onih kojima je psihoterapijska pomoć najpotrebnija! Savez psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), kao krovno psihoterapijsko udruženje, zalaže se još od 2005. godine za zakonodavno uređenje psihoterapije kao zvanja i djelatnosti te njezino priključenje europskoj obitelji od 17 zemalja s legislativno uređenim položajem psihoterapije. 

Korištenje sredstava
Prijedlog Zakona o psihoterapiji (ZOPT) postoji već dvije godine i spreman je za slanje u saborsku proceduru, ali Ministarstvo zdravlja do sada nije pokazalo dovoljno sluha za ovu problematiku. To rezultira stanjem u kojem se sredstva, predviđena od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), a prema čijim propisima psihoterapiju mogu pružati jedino psihijatri, koriste nenamjenski jer mnogi psihijatri nisu educirani za psihoterapeute, a njihove ustanove povlače novac od HZZO-a za 'uslugu' psihoterapije. Kada bi ZOPT stupio na snagu, psihoterapiju bi mogle i smjele obavljati jedino osobe koje su završile psihoterapijsku edukaciju prema kojoj je nakon završenog fakultetskog obrazovanja potrebna višegodišnja teorijska i praktična izobrazba za psihoterapeuta/kinju koja podrazumijeva 'rad na sebi' u grupnom okruženju, u trajanju od više stotina sati, te barem sto sati individualne psihoterapije kod nekog od starijih, licenciranih kolega. 

Europski certifikat
U Hrvatskoj postoji oko 450 psihoterapeuta sa završenim edukacijama, od čega ih 70 posjeduje Europski certifikat iz psihoterapije, a mnogima bi od njih legislativno reguliranje profesije omogućilo samozapošljavanje jer bi zakonom prihvaćeni djelatnost i zvanje zahtijevali prikladnu edukaciju, stručnost pojedinca psihoterapeuta, ali i mogućnost otvaranja vlastite psihoterapijske prakse! Prema postojećim propisima HZZO-a cijena psihoterapije je relativno niska u odnosu na cijenu psihofarmaka, posebno onih novije generacije, tako da bi se kombinacijom psihoterapije i psihofarmakoterapije i time postignutim skraćenjem trajanja liječenja itekako mogle ostvariti znatne uštede u zdravstvu. Dugoročno i posredno gledano, to bi pridonijelo i boljoj "mentalnoj slici" hrvatskog društva (i smanjenju početno spomenute crne statistike oko suicidalnih slučajeva uvelike potaknutih i depresivnim stanjima!) jer emocionalno sazrijevanje, koje se događa kroz adekvatnu psihoterapiju, prilagođenu svakom pojedincu ponaosob, stvara psihički i emocionalno stabilnu i zdravu osobu koja je daleko produktivniji i učinkovitiji djelatnik te član društva u cjelini.

Prim. dr. med. Jadran Morović psihijatar-psihoterapeut i predsjednik Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH)