Ispred ministra financija u izbornoj godini naći će se i zahtjev za uvođenje poreznog oslobođenja u sustavu poreza na dodanu vrijednost kojim će se znatno potaknuti razvoj zakladništva. Od 90 hrvatskih zaklada tri otpadaju na političke stranake – HDZ, SPD i Hrvatski blok, što bi moglo “pogurati” paket modernih rješenja koja bi zamijenila preživjeli Zakon o zakladama nastao u Domovinskom ratu kad su se tako financirale specifične socijalne potrebe. Pritom čak ni jaka kontrola države nad financijama zaklada u nekim slučajevima nije spriječila zlouporabe.

Porezni sustav
Ključan je zahvat porezni sustav, glavna je poruka jučerašnje rasprave na Pravnom fakultetu u Zagrebu o novom zakonskom okviru. Prednacrt zakona o zakladama izradili su profesori Mihajlo Dika, Dragan Golubović (Europski centar za neprofitno pravo iz Budimpešte) i Mladen Ivanović iz UNDP-a Hrvatska, a raspravi je prisustvovao i službeni predstavnik Ministarstva financija. Pritom je naznačeno da će Vlada pod pritiskom struke trebati donijeti političku odluku hoće li se razvoj zakladništva pokrenuti s mrtve točke, odnosno to može postići tako da, ako omogući brzu registraciju zaklada, svede na nulu mogućnost diskrecijskog odlučivanja administracije i tako razbije strah kod osnivača privatnih zaklada da će sredstva zaklada zbog restriktivnih propisa koji drže zaklade pod jakom kapom države prijeći u privatne džepove i biti zloupotrebljena. Zbog toga većina zaklada životari s imovinom manjom od 100.000 kuna, a to je u raskoraku s potencijalima i resursima za razvoj filantropije u obrazovnom, društvenom i kulturnom životu zemlje. Pravni se stručnjaci pitaju hoće li ministar Šuker, upravo stoga što uživa simpatije stručne javnosti nakon što je proljetos jednim potezom pera izmijenio Pravilnik o porezu na dohodak kako bi se omogućilo stipediranje top-studenta u neoprezivom režimu iznad zakonskog maksimuma, posegnuti za ključnom poreznom promjenom u sustavu PDV-a. Ohrabruje ih što čuju da u tom resoru pripremaju izvjesna porezna iznenađenja u vidu novih poreznih olakšica i poticaja, a oslobođenje zakladništva od plaćanja PDV-a i administriranja postoje u drugim zemljama poput Poljske.

Češki primjer
Više je primjera kojima država može poticati razvoj zakladništva. Tako je profesor Gojko Bežovan, predsjednik Centra za razvoj neprofitnih organizacija, naveo Češku koja je regulirala da se jedan posto od prihoda privatiziranih tvrtki uplaćuje u nacionalni Fond za razvoj zakladništva koji ima imovinu od 40 milijuna eura. Profesor Dika predlaže rješenja po kojima za zakladu više ne bi bila konstitutivna imovina, pa bi je osnivači mogli naknadno prikupljati, a brza registracija u roku do 30 dana od uredno predanih papira zamijenila bi složen upravni postupak u kojem se izdaje čak šest rješenja. No pravnici se razilaze zbog pitanja smije li se novim zakonom dozvoliti političkim strankama osnivanje zaklada. Profesor Josip Kregar zagovara liberalni stav, no po uzoru na Veliku Britaniju i SAD zahtijeva jasne i transparentne propise o financiranju političkih stranaka.