Hrvatska je proteklih godina napravila solidan pomak pokazatelja gospodarske razvijenosti u odnosu na Europsku uniju.

Prema Eurostatovu pregledu s kraja prošle godine, BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći 2024. nam je dosegnuo 78 posto prosjeka EU, dok smo prema stvarnoj individualnoj potrošnji (SIP), kao objektivnijoj mjeri standarda i materijalne kvalitete života, na 79 posto ili 21 posto ispod prosjeka Unije.

Velike regionalne razlike

Rezultati europskog programa usporedbe cijena i BDP-a za 2025. (a u Hrvatskoj je oboje raslo po većim stopama nego u ostatku EU) bit će poznati tek potkraj godine. Hoće li, odnosno koliko će dodatno približavanje prosjeku 27 članica oni pokazati, bit će poznato potkraj godine. No, te brojke na razini cijele Hrvatske daju uprosječenu sliku iza koje stoje velike regionalne razlike.

O njima pak govore dvije ovotjedne objave: Eurostatov pregled po regijama (NUTS2) i detaljna slika Državnog zavoda za statistiku o BDP-u po županijama i regionalnoj karti. Kako se te detaljne slike temelje na konačnom obračunu BDP-a, one stižu s većim vremenskim odmakom, ali su koristan podsjetnik na velike razlike razvijenosti i ekonomske aktivnosti među županijama i regijama.

Tako je, primjerice, BDP po stanovniku na razini cijele Hrvatske u 2023. porastao na 20.526 eura, sa 17.545 godinu prije. No, pritom je, prema DZS-u, za Grad Zagreb iznosio više od 34,5 tisuće eura, što je 68 posto iznad državnog prosjeka, dok je npr. u Panonskoj Hrvatskoj po stanovniku dosegnuo jedva 13,9 tisuća eura ili za više od 32 posto ispod nacionalnog prosjeka. U sve četiri hrvatske regije BDP po stanovniku izražen u standardu kupovne moći (koji eliminira razlike između razina cijena među zemljama) zabilježio je napredak u usporedbama s EU u odnosu na prethodnu godinu.

Međutim, Panonska Hrvatska time je stigla tek na nepunih 53 posto prosjeka Unije (sa 50,4% godinu prije), Sjeverna Hrvatska je s 59 posto dosegnula 66 posto, a Jadranska na nešto više od 73 posto (sa 69) tog prosjeka. Nasuprot tomu, Grad Zagreb po tom pokazatelju premašuje europski prosjek za više od 31 posto (godinu ranije bio je nepunih 20 posto iznad njega).

Na slične proporcije upućuje i Eurostatov usporedni pregled po regijama za 2024. Uz ostalo, on pokazuje i da su Grad Zagreb i Jadranska Hrvatska te godine bili među ne baš brojnim europskim NUTS2 regijama u kojima je BDP per capita rastao po realnim stopama većim od četiri posto (Zagreb 4,1%, a Jadranska Hrvatska 4,9 posto), dok su Panonska i Jadranska Hrvatska zabilježile 2,9, odnosno 2,3 posto rasta. Hrvatska metropola inače “nosi” čak trećinu hrvatskog BDP-a, Jadranska Hrvatska nešto manjih 32 posto, a Panonska i Sjeverna Hrvatska zajedno u BDP-u participiraju nešto više od trećine.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Promatrano po županijama, najnoviji podaci DZS-a ukazuju da samo Zagreb, Primorsko-goranska i Istarska županija imaju BDP po stanovniku veći od nacionalnog prosjeka. Od preostalih 18 županija najbliže su mu Dubrovačko-neretvanska s 19.900 eura te Zagrebačka i Varaždinska s 18,5 odnosno 18,1 tisuću eura.

Ekstremne vrijednosti

Nasuprot tomu, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija su na oko 11 tisuća eura BDP-a po stanovniku, što implicira da je u posljednjoj godini za koju su javno dostupni podaci Grad Zagreb, slično kao i godinu prije, 3,1 puta razvijeniji od dviju županija koje su prema tim ekonomskim indikatorima na začelju.

U nešto duljem razdoblju, prema analizi Ivane Rašić, ravnateljice Ekonomskog instituta Zagreb, omjer najveće i najmanje vrijednosti županijskog BDP-a po stanovniku od 2000. naovamo znao je biti i manji i veći – primjerice, 2002. je bio ispod 2,9, a 2010. na gotovo 3,5 puta. Od tog vrhunca jaz uglavnom ima lagani, premda ne baš pravocrtni silazni trend, očito je da međužupanijske razlike općenito u najvećoj mjeri odražavaju ekstremne vrijednosti u Gradu Zagrebu, zaključuje Rašić u spomenutoj analizi. Sve to samo dodatno naglašava pitanje regionalnih politika i teritorijalnog aspekta gospodarskog razvoja Hrvatske.