Prema podacima zagrebačkog Ureda za promet, područje šireg centra metropole – omeđeno Ulicom Republike Austrije na zapadu, željezničkom prugom na jugu, Kvaternikovim trgom na istoku i Gornjim gradom na sjeveru – raspolaže sa ulkupno 25.000 vanjskih, garažnih i dvorišnih parkirališnih mjesta. S druge strane, podaci Policijske uprave govore da stanovnici metropole svake godine registriraju 15.000 novih automobila. Tako su 30. studenog 2003. godine na području Grada Zagreba, dakle bez Zagrebačke županije, registrirana 335.037 vozila. Godinu dana kasnije registrirano ih je 351.315, a 30. studenog 2005. registraciju je prošlo 366.407 vozila.

Jeftinije u gražama
Stoga je i gradonačelnik Milan Bandić ustvrdio da je promet zagrebački problem broj jedan, a stručnjaci zaključili da širem centru grada nedostaje još najmanje 10.000 parkirališnih mjesta. U tom se zaključku krije i razlog novogodišnjeg povećanja cijena parkiranja na vanjskim parkiralištima Zagrebparkinga, kao i odluka o proširenju njegovih parkirališnih zona. Tako je do 31. prosinca prošle godine Zagrebparking raspolagao sa 7778 vanjskih parkirališnih mjesta, dok danas vozačima u tri zone nudi 9773 parkirališna mjesta. No, slaže se struka, ni 30-postotno povećanje cijena parkiranja na vanjskim parkiralištima ni snižavanje cijena parkiranja u garažama sa sedam na pet kuna neće pridonijeti rješavanju gorućeg problema hrvatske metropole. Jer, Zagrebparking u svojih pet garaža raspolaže sa 983 parkirališna mjesta i ako se toj brojci dodaju vanjska parkirališta onda je to 10.756 mjesta, a s toliko Zagreb ne može zbrinuti ni novoregistrirane automobile, kamoli već postojeća vozila. Štoviše, problem neće riješiti ni planirane nove garaže jer će tada metropola ojačati za 1855 mjesta, što je kap u moru u odnosu na ekspanziju novih automobila. Da stvar bude gora, s realizacijom svih triju garaža stvar je – dobrano zapela. Podsjetimo, za izgradnju garaže na Langovu trgu, kapaciteta 305 mjesta, Grad Zagreb je izvođaču radova – tvrtki Tehnika isplatio 33 milijuna kuna, i ona je posljednja izgrađena zagrebačka garaža, a dovršena je još prije dvije godine. Još tada je aktualna gradonačelnica Vlasta Pavić najavljivala skorašnji početak radova na gradnji garaže na Tuškancu.

Čekaju dozvolu
Stvar se odužila do danas, i građevinska dozvola za gradnju te garaže, koja bi imala 475 parkirališnih mjesta, čeka već dvije godine i navodno bi trebala stići ovaj mjesec. Ista je situacija i s garažom pod srednjoškolskim igralištem kod Mimare koja bi trebala nuditi 780 mjesta, dok se s garažom pod Gradskim poglavarstvom, koja bi trebala zbrinjavati 600 automobila, nije niti krenulo i tek je napravljen idejni projekt. “Pokušavamo sve što je u našoj moći, ali s problemom parkiranja suočavaju se sve metropole i to je naša realnost. Osim toga, još se ne možemo odlučiti da li je bolje gradskim novcem financirati gradnju novih garaža, ili naći privatnog investitora koji bi je gradio sam. No, problem u tom slučaju je što garaža neće biti Zagrebparkingova, odnosno gradska, već privatna što znači da bi privatnik cijene parkiranja određivao sam”, zaključuje načelnik zagrebačkog Ureda za promet Stipan Matoš. Iako tako misli, ne želi priznati da mu velike probleme čine drugi gradski uredi, koji ne dopuštaju gradnju garaža pod velikim dijelom šireg gradskog središta. Ured za zaštitu spomenika kulture, naime, brani gradnju garaža na prostoru Gornjeg grada i Kaptola, kao i na kompletnom području omeđenom Vlaškom, Bauerovom, Trgom Petra Krešimira IV, Hrvojevom, Ulicom kneza Borne, Domagojevom, Branimirovom, Ulicom Grgura Ninskog, Botaničkim vrtom, Runjaninovom, Vodnikovom, Savskom, Ulicom Izidora Kršnjavoga, Kačićevom i Ilicom. Uredu za promet stoga i ne preostaje mnogo, već sagraditi tih par najavljenih garaža i kazati da su učinili sve u svojoj moći. Njihovi kolege u Beogradu, koji uzgred budi rečeno ove godine zaista planiraju početak gradnje “lake željeznice”, otkrili su da se problem parkiranja ne može riješiti podzemnim, već nadzemnim garažama jer mogu dizati katova koliko hoće i tako učetverostručiti broj mjesta na istom prostoru.

Kamen temeljac
Rješenje je, slažu se i Kočiš i Ivan Švaljek, pomoćnik direktora Hrvatskih željeznica za prigradski promet, u potpuno novoj organizaciji javnog gradskog prometa i uvođenju “lake željeznice” koja bi se vezala na postojeću tramvajsku infrastrukturu, što je projekt od cijelog desetljeća. Stoga je gradonačelnik Bandić i platio Prometnom fakultetu i Institutu za promet izradu studije budućeg izgleda zagrebačke “lake željeznice”, koju bi trebali dovršiti do početka iduće godine. No navodno da ni tu ne teče sve po loju jer Institu gura svoje, a Fakultet svoje ideje i ne mogu se složiti u ničemu. “Vjerujte, u ovome će se složiti jer ću ih osobno natjerati”, odlučan je Bandić, koji se zarekao da će za njegova mandata kamen temeljac nove željeznice doista zaživjeti. Kako bilo da bilo, Zagreb doista sve više sliči europskim metropolama i uz njihove dobre, dobiva i loše karakteristike. A u svakoj od njih najlošija je stvar s prometom.

Rješenje ipak u javnom prijevozu

U europskim metropolama smatraju da spas od zagušenosti nije u podzemnim ili nadzemnim garažama već u što organiziranijem javnom prijevozu. To potvrđuje i mr. Ivan Švaljek, pomoćnik direktora HŽ-a za prigradski promet. “Od ukupnog dnevnog prometa u Berlinu 65 posto odrađuju U bahn, S bahn i autobusi, dok 35 posto čine osobna vozila. Ta je brojka slična i u Londonu i Parizu, dok su u tome najnapredniji Amsterdam, čiji javni prijevoz sačinjava čak 85 posto ukupnog gradskog prometa. S druge strane, zagrebački su podaci porazni. Odnos je naime, 65 – 35 u korist osobnih automobila, dok ostatak odrađuju ZET i HŽ zajedno”, objašnjava Švaljek. Vladimir Kočiš iz Gradskog ureda za promet kaže da je taj odnos 70: 30 u “korist” auta i “s takvim nam omjerom ni garaže ni nova parkirališta neće mnogo pomoći”.

U Dubrovniku grade garažu, a u Osijeku se planira

U ostalim hrvatskim gradovima na razglasuju da grade svoju prvu ili drugu garažu. Tako je u Dubrovniku prošli mjesec počela gradnja javne garaže kapaciteta 700 parkirališnih mjesta na predjelu Ilijina glavica. Splićani u novom GUP-u predviđaju garažu na starom Hajdukovu placu, odnosno pod sadašnjim igralištem i Kragićevom poljanom. Šibensko poduzeće Gradski parking predstavilo je projekt gradnje garaže ispod središnjeg gradskog trga, dok bi Zadrani svoju garažu gradili na Obali kneza Branimira u sklopu novog stambeno- poslovnog kompleksa. Riječani garažu od 400 mjesta već imaju i planiraju graditi novu u sklopu sportske dvorane na Zametu, dok Puljani svoju počinju planirati. Slična je situacija u Varaždinu i Osijeku, najvećem gradu Slavonije.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno