Grad Zagreb objavio je prijedlog liste prvenstva za dodjelu gradskih stanova u najam prema socijalno-ekonomskim kriterijima, sastavljene na temelju natječaja otvorenog 2. travnja, na koji je pristiglo 1520 zahtjeva, od kojih je 1100 ocijenjeno urednima.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević smatra to važnim korakom prema pravednijem sustavu stanovanja u glavnom gradu. Naglasio je da će se s novim gradskim projektima u Podbrežju, Svetoj Klari i Borovju u idućim godinama znatno povećati broj gradskih stanova dostupnih za najam.

Korak naprijed

“Naš je cilj osigurati da što veći broj građana, posebno onih u najtežoj situaciji, dobije pristup sigurnom i priuštivom domu”, rekao je Tomašević.

Grad je napravio privremeni popis ljudi koji bi mogli dobiti gradski stan u najam, a redoslijed na listi određuje se prema tome koliko je kome stan stvarno potreban. U Gradskoj upravi izjavili su da je prijedlog liste izrađen prema mjerilima i bodovnim kriterijima propisanima Odlukom o najmu stanova. Svi podnositelji zahtjeva imaju pravo u roku od osam dana od objave prijedloga uputiti primjedbu nadležnom gradskom uredu. Nakon njihove obrade, Grad Zagreb će objaviti Konačnu listu reda prvenstva, prema kojoj će se stanovi dodjeljivati u najam. U okolnostima u kojima cijene stanova u Zagrebu stalno rastu, a građanima je sve teže doći do doma, ovaj potez korak je naprijed.

“Objava prijedloga liste prema jasno propisanim kriterijima povećava transparentnost u procesu dodjele gradskih stanova. Time se smanjuje prostor za korupciju, klijentelizam i subjektivne odluke. Bodovni sustav temeljen na socioekonomskom statusu jamči da će oni koji su u najvećoj potrebi imati prednost. U cjelini, ovo je važan korak prema razvoju priuštivog stanovanja, što je sve veći problem u Zagrebu”, rekao je neovisni ekonomski analitičar Predrag Bejaković i dodao: “Tržišne cijene najma postale su nepristupačne za velik broj građana pa je gradski model sa zaštićenom najamninom (0,36 eura/m2) znatno povoljniji. Time se osigurava egzistencijalna sigurnost mnogim obiteljima i pojedincima.”

Stanovi će se davati u najam na razdoblje od pet godina uz mogućnost produljenja. Grad Zagreb trenutačno gradi zgradu od 288 stanova u Podbrežju za socijalni i priuštivi najam, koja će biti završena 2027., nakon čega će uslijediti i gradnja gradskih stanova u Svetoj Klari i Borovju. Ukupno je riječ o 1000 novih stanova. Bejaković je pojasnio kako dodjela gradskih stanova po socioekonomskim kriterijima ima višestruke ekonomske učinke. Ponajprije, omogućava stabilnije životne uvjete ranjivim skupinama, čime se smanjuju socijalne nejednakosti i rizik od beskućništva.

“Takve politike mogu smanjiti pritisak na tržište privatnih najamnina. S druge strane, ako kriteriji nisu jasno definirani ili transparentni, mogu se pojaviti distorzije, primjerice, narušiti povjerenje u nositelje vlasti ili neefikasno korištenje stambenih resursa. Dugoročno, važno je pratiti održivost modela jer subvencionirani najam zahtijeva trajnu financijsku potporu Grada te može poticati ovisnost o javnim resursima, ako se ne kombinira s mjerama za ekonomsko osamostaljivanje korisnika”, rekao je Bejaković.

Proširenje ponude

Nova perjanica u portfelju – model Audi Q9, kao prvi takve vrste, redefinira pojam prostora i udobnosti

Državni poticaji

Stižu poticaji za električne automobile: Otkrijte koliko će stajati novi omiljeni gradski model

Problem postaje još izraženiji kada se uzme u obzir da si građani sve teže mogu priuštiti stan na tržištu. Cijene nekretnina u Hrvatskoj neumoljivo rastu. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da za četvorni metar novog stana (bez POS-a) u prvoj polovici ove godine, u prosjeku, trebalo izdvojiti 2766 eura, što je 4,3 posto više u odnosu na drugo polugodište 2024. Kada se u tu cijenu uračunaju stanovi prodani na temelju Programa društveno poticane stanogradnje, iznos neznatno pada na 2754 eura po četvornome metru.

Instrument stabilizacije

U Zagrebu je rast cijena novogradnje ipak bio nešto sporiji nego u ostatku zemlje. Na godišnjoj razini cijene su u metropoli rasle 4,6 posto (bez POS-a), a u ostatku Hrvatske 16,1 posto. Ipak, u glavnom gradu zabilježen je pad cijena novogradnje u prvoj polovici ove godine u odnosu na drugu polovicu prošle, i to za 1,1 posto, dok su u ostatku Hrvatske cijene rasle 5,6 posto, pokazuju podaci DZS-a.

“Gradski stambeni fond može postati ozbiljan i učinkovit instrument stabilizacije tržišta nekretnina ako se razvije u značajnom obujmu i ako se njime strateški upravlja. Kada Grad raspolaže dovoljnim brojem stanova za najam po kontroliranim cijenama, to može utjecati na tržišne najamnine, ograničiti spekulativne pritiske i povećati dostupnost stanovanja. Međutim, ako je fond mali i usmjeren isključivo na socijalno ugrožene, tada je riječ o socijalnoj mjeri ograničenog dohvata’’, zaključuje Bejaković.