Ulaskom Zagreb Montaže zajedno s ruskim partnerom sa 70 milijuna kuna u Institut građevinarstva Hrvatske, započeo je proces spajanja i spašavanja građevinskog sektora.

Druga faza dokapitalizacije IGH-a, prema našim izvorima, trebala bi biti dovršena u lipnju. Sličan proces vlasničkog povezivanja samo što nije formalno započeo u Dalekovodu, kroz završetak predstečajne nagodbe. Prema planu koji su vjerovnici izglasali, novi investitori u Dalekovod trebaju donijeti 150 milijuna kuna svježeg kapitala. Ponudu su pripremili Zagreb Montaža i Nexus fond, te još sudjeluje Monting. Prema planu koji uživa podršku države, novi investitori bi preuzeli oko 65 posto Dalekovoda. Građevinari koji su počeli raditi na scenariju vlasničkog povezanja očekuju da okrupnjavanje podrže investitori Viadukta te Tehnika. Poučeni slovenskim iskustvom, gdje su pod pritiskom jake strane konkurencije nakon nestanka granica mnoge domaće tvrtke brzo pometene,  usmjereni su na što hitnije stvaranje snažnog konzorcija koji bi imao krovnu holding organizaciju dok bi članice nastavile samostalno djelovati.

Takav subjekt postao bi konkurentan u utakmicima za dobivanje poslova na tržištu EU, Rusije i zemalja Bliskog istoka. No, stekao bi i sposobnost za očekivanu jaku utakmicu na domaćem tržištu, gdje će se prilike bitno promijeniti ulaskom u EU. Ovdje ih zanimaju, kažu, poslovi u energetici, prometnoj infrastruktri, hidro-ekološkim projektima i visokogradnji, a doznajemo i da ih Vlada potiče jer očekuje da poduzetnici promijene socijalističke navike, tj. prestanu ovisiti o tome im država osigurava posao.Udruživanje u konzorcij već od iduće godine omogućilo bi da se tvrtke, i organizacijski i financijski, uključe u nadmetanje za veće poslove. Da bi se na tenderima pojavili s bitno većim izgledima, kaže naš izvor iz biznisa, potreban je da snažan konzorcij od članica koje ukupno imaju blizu milijardu eura prihoda, te više od 7000 zaposlenih. I što je najvažnije, kaže, okrupnjavanje je uvjet da ih banke prate garancijama i akreditivima.

"Čeka nas krvav posao, ali imamo oko 75 posto šansi da stvorimo konzorcij, ili holding, koji će kotirati na burzi. Bilo kakvo povezivanje osim vlasničkog dugoročno neće dati rezultat", tvrdi sugovornik, napominjući da se građevinski sektor morao napregnuti da konsolidira IGH  čije će se poslovanje konačno stabilizirati novom injekcijom od 50 milijuna kuna, te će se sačuvati tvrtka sa 700 stručnjaka specijaliziranih za izradu velikih projekata što je građevinarima jako važno. Najrizičniji aspekt plana okrupnjavanja većih građevinara jesu promjene vlasničke strukture tvrtki, pa je presudno pitanje da one popuštaju u  dosadašnjim razmišljanjima. U tome pomažu i predstečajni postupci jer sile postojeće vlasnike da mijenjaju navike.

Kako naš izvor tvrdi, još postoji otpor pojednih vlasnika, no kad se stvori osnova konzorcija – povezivanjem IGH, Zagreb Montaže, Dalekovoda i Montinga – okrupnjavanje bi se trebalo prirodnim putem nastaviti dalje. Takva očekivanja temelje se na stranim iskustvima, kako su spajanjem tvrtki u EU nastali snažni konzorciji građevinara poput, primjerice, u Austriji Strabaga ili Porra, u Njemačkoj Bilfinger Bergera i u Francuskoj Eiffela. Strabag danas ima 15-ak milijardi eura godišnjeg prihoda, a Eiffel tek milijardu manje. "Poanta je da shvatimo da će vlasničkim povezivanjem pasti udjeli dosadašnjih vlasnika, ali će oni više profitirati nego izgubiti. Dobit će kvalitetnije poduzeće i njihov kapital će sigurno porasti", poručuje naš sugovornik.