Trenutno, većina kišnice u Zagrebu odlazi u kanalizacijski sustav, što može stvoriti preopterećenje odvodne mreže, osobito tijekom jakih kiša. Kada sustav ne može apsorbirati višak vode, dolazi do problema poput poplava i povećanog rizika od zagađenja vodo tokova. No, kišnica nije otpad, već vrijedan resurs koji se može pametno iskoristiti. „Kišnica je stvarno kvalitetna voda koju možete kao u gradu Beču kada je skupite s krovova kanalizirati ispod gradskih parkova, a gore ćete nasuti šljunak i onda gore ide trava. Voda koja dođe ispod šljunka hladi ljeti grad. To je Beč jako dobro napravio, meni se to jako dopalo i to sam onda predložio Gradu Zagrebu tako da ćemo te stvari raditi“, objasnio je svoju ideju predsjednik Gradske skupštine Joško Klisović.

Projekti

Velika investicija u Zagrebu: Hoće li glavni grad dobiti novu dionicu tramvajske pruge?

Jedan od primjera uspješnog korištenja kišnice dolazi iz Beča, gdje se ona prikuplja s krovova, kanalizira ispod gradskih parkova i koristi za prirodno hlađenje urbanih površina. Postavljanjem slojeva šljunka ispod trave, voda se zadržava u tlu i postupno hladi okolinu, čime se smanjuje efekt urbanog toplinskog otoka. Ova metoda omogućava niže temperature u ljetnim mjesecima, što poboljšava kvalitetu života građana, smanjuje potrebu za klimatskim uređajima i čini grad otpornijim na toplinske valove, piše Zagreb info.

Sličan koncept planira se implementirati i u Zagrebu. Primjerice, na Zrinjevcu je već primijećeno kako su temperature niže u dijelovima parka s gustom vegetacijom i hladom drveća. “Na samom Zrinjevcu znamo da je tamo gdje su trava i hlad drveća četiri stupnja niža temperatura nego na dijelovima Zrinjevca gdje prolazi tramvaj, gdje su zgrade i ulice. To je velika razlika, kako bi se pomalo cijeli grad hladio može se koristiti kišnica koja ide ispod parkova kako bi rashladili zemlju i vegetaciju“, pojašnjava Klisović.