Za sezonu godišnjih odmora moraju se pripremati i državni financijaši, a u Ministarstvu financija to, među ostalim, uključuje rješavanje višemjesečnih potreba financiranja za otplate dospijevajućih dugova i/li pokrivanje tekućih manjkova.

Što se tiče tih poslova, ekipa Ministarstva financija zadužena za upravljanje javnim dugom u petak mahom može spremati kofere za godišnji jer je jučer zaključila novo oveće izdanje obveznica, a sutra će riješiti i dvije dospijevajuće tranše sindiciranog deviznog kredita domaćih banaka. Dvije ovotjedne operacije teške su ukupno gotovo deset milijardi kuna. To je nešto više od donedavnih računica jer su u resoru ministra Borisa Lalovca ipak odlučili da kroz novo izdanje obveznica planirano uoči dospijeća domaćeg obvezničkog duga od 350 milijuna eura ili oko 2,6 milijardi kuna (idući utorak) povuku šest umjesto prvotno ciljanih pet milijardi kuna. To znači da će se slijedom te operacije zaduženja javni dug povećati za nešto manje od tri i pol umjesto dvije i pol milijarde kuna. Za takvu odluku očito nisu bili presudni izdašniji priljevi novca u proračun u prvih pet mjeseci koje ministri u Vladi u posljednje vrijeme rado ističu.

Nove obveznice izdaju se na rok od deset godina i denominirane su u kunama, a glavninu izdanja kupili su, očekivano, mirovinski fondovi. Njima je, naime, raspoređeno 90 posto izdanja, odnosno 5,4 milijarde kuna, dok je preostalih šestotinjak milijuna raspoređeno ostalim institucionalnim investitorima, od fondova do osiguravatelja i banaka kojima je tolika ročnost za kunske papire uglavnom preduga. Cijena najnovijeg obvezničkog zaduženja utvrđena je na 4,69% prinosa za investitore koji su sudjelovali u izdanju, s tim da je kamata odnosno kupon postavljen na nešto nižih 4,50% (razlika je rezultat 'diskonta' za tzv. primarne kupce). U odnosu na trenutne prinose na hrvatski 10-godišnji dug u eurima (nešto ispod 4,40%), cijenu upravo finiširanog kunskog izdanja financijaši uglavnom smatraju relativno povoljnom za državu, mada se danas na financijskim tržištima prinosi koji počinju sa četvorkom, pa makar to bilo i na rok od 10 godina, općenito smatraju prilično visokima.

Kako god bilo, već sutra će Ministarstvo financija s bankama zavezati i kreditni aranžman kojim će se refinancirati dvije tranše sindiciranog deviznog kredita. Prva od njih odnosi se na netom dospjelu tranšu (od 30.lipnja), a druga na onu koja dospijeva 30. rujna. Ukupno bi ta kreditna operacija trebala težiti oko 500 mil. eura ili oko 3,8 milijarde kuna. I u toj operaciji nije samo posrijedi refinanciranje, što znači da će i ona utjecati na povećanje javnog duga. Kako neslužbeno saznajemo, na dva dospijeća odnosi se oko 340 mil. eura, dok je 160 mil. novi dug.

Rast javnoga duga pak problem je koji gotovo sve institucije i stručnjaci ističu kao glavnu prijetnju, a time i prioritet broj jedan za Hrvatsku. To su u vodstvu središnje banke podcrtali i na jučerašnjem susretu s novinarima. "Za Hrvatsku je najvažnije da se zaustavi rast javnog duga budući da je i najveći rizik vezan uz rast premije rizika, pogotovo u svijetlu događaja s Grčkom", istaknuli su iznoseći malo optimističnije projekcije gospodarskog rasta. No, i nakon korekcije prognoze naviše, radi se o predviđanju skromnih 0,5 posto rasta u ovoj i 0,9 posto realno u idućoj godini, što je 'puno premalo' ima li se na umu da Hrvatskoj i u uvjetima iznimno niskih kamata na tržištima troškovi kamata godišnje teže više od 3,5 posto BDP-a.

Sve su procjene da će razina javnog duga, koji prema podacima zaključno s krajem travnja iznosi oko 87% BDP-a, ove godine premašiti 90%. Samo ovotjedna operacija izdanja obveznica rastu udjela duga u BDP-u pridonosi cijeli bod. Još jedna obveznica koja bi se trebala upriličiti do kraja godine zbog prosinačkog dospijeća 5,5 mlrd. kuna postojećeg obvezničkog duga ne bi morala dodatno podići razinu javnog duga, a hoće li, ovisi o tome koliki će na kraju biti fiskalni deficit za ovu godinu, kao i o tome koliko će se novca trebati osigurati za predfinanciranje obveza na početku iduće.