Ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić unazad dva tjedna u više je navrata pitan o prijedlozima Hrvatske udruge poslodavaca za dodatno rasterećenje troška rada.

HUP-ov paket cilja na povećanje neto plaća svim zaposlenima, s tim da poslodavce najviše muči opterećenje rada visokokvalificirane radne snage koju sve više “vrebaju” i strane tvrtke kojima domaće kod zanimanja s većim plaćama teško konkuriraju i zbog osjetno većeg poreznog opterećenja.

Marić uopćeno kaže da Vlada “načelno uzima u obzir HUP-ove prijedloge” te da će se “o tome još razgovarati i analizirati”. Nije, dakle, odbijenica, ali ne zvuči ni obećavajuće, barem za rasterećenja ove godine (a poslodavci bi hitno) i barem za glavne predložene promjene.

PRIMANJA

HUP traži brzo povećanje neto plaća u Hrvatskoj, evo što je odgovorio ministar Marić

Uz povećanje osobnog odbitka s četiri na pet tisuća kuna, ključni prijedlozi HUP-a odnose se na smanjenja doprinosa – za zdravstveno osiguranje sa 16,5 na 15 posto te za prvi mirovinski stup sa 15 na 13 posto.

Osim što je silom prilika, zbog cjenovnih udara, država mimo prvotnih planova za 2022. “u hodu” intervenirala nekim smanjenjima poreza (u sustavu PDV-a, trošarina), u prošlotjednom rebalansu proračuna najviše se dodatnih sredstava moralo osigurati upravo za zdravstvo i mirovine.

Za sanaciju dugova i obveze ustanova u zdravstvu u odnosu na izvorni plan udvostručena su, sa 3,5 na 7 milijardi kuna, a za mirovine i mirovinska primanja povećana su za 1,8 milijardi (na 45,3), s tim da je zbog neizvjesnosti oko inflacije upitno hoće li trebati još.

Sve u svemu, bolje izglede “za prolaz” u dogledno vrijeme imaju neki HUP-ovi prijedlozi koje je iznio kao dodatne, sporedne. To se ponajprije odnosi na povećanja iznosa neoporezivih primitaka u korist radnika.

Povrh samih plaća za njima se poseže sve više. Tome je pridonijelo i povećanje maksimalnih iznosa za pojedine kategorije tih isplata, do približno 1000 kuna mjesečno.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Prema podacima Porezne uprave, lani je zaposlenima isplaćeno ukupno 8,65 milijardi kuna raznih neoporezivih primitaka. To je 1,34 milijarde više nego godinu prije i 2,8 milijardi više nego 2019.

U nešto manje od četiri i pol mjeseca 2022. objedinjeni JOPPD obrasci pokazuju da ih je isplaćeno gotovo 2,2 milijarde. Budući da je kod njih “glavna berba” ipak krajem godine, to stanje upućuje da bi i ove godine mogle ispasti rekordne.

Bude li tako, bit će to manje zbog rezultatskog rasta (zbog povećanih ulaznih troškova kompanije uglavnom očekuju slabije zarade), a više zbog nedostatka radne snage i jačanja pritisaka na rast plaća u zadržavanju traženih radnika.

Najveći ukupni iznosi tih primitaka godinama su isplaćivani kroz prigodne nagrade, poput npr. božićnica ili isplata za godišnje odmore. Prošle godine tu je mogućnost iskoristilo blizu 83 tisuće poduzetnika (godinu prije oko 73) za više od 1,2 milijuna zaposlenih, tj. primatelja. Neoporezivi primici na ime prigodnih nagrada premašili su 2,9 milijardi kuna, što je 300 milijuna više nego godinu prije i pola milijarde više nego 2019.

Više od 81 tisuću poduzetnika isplaćivalo je lani i nagrade za rezultate rada kroz dodatne plaće ili dodatke na mjesečnu plaću. Dobilo ih je od 860 tisuća zaposlenih ili 70-ak tisuća više nego preklani, a njihov iznos povećan je za gotovo pola milijarde kuna, na ukupno tri milijarde. Do 10. svibnja ove godine isplaćeno ih je gotovo 900 milijuna.

Za nešto manje od pola milijarde kuna, s 1,72 na gotovo 2,2 milijarde, u 2021. su povećani i iznosi isplaćeni radnicima na ime paušalnih naknada za troškove prehrane, što je pak kao oblik kompenzacije radnika koristilo gotovo 67 tisuća poduzetnika. Pored toga, na temelju računa za troškove prehrane isplaćeno je više od 254 milijuna kuna, trostruko više nego godinu prije.

Rastući trend bilježe i neoporezivi primici za podmirivanje troškova smještaja radnika, za što su poslodavci lani izdvojili 164 milijuna. Prijedlog dodatnih proširenja neoporezivih primitaka u HUP-u argumentiraju činjenicom da “država time nema dodatnih izdataka, dok se poslodavcima otvara dodatni prostor za kompenzaciju radnika”.

Iznose Prigodnih nagrada, prema prijedlogu, trebalo bi podići s najviše 3 na 6 tisuća kuna, a one za radne rezultate s 5 na 12 tisuća kuna. Alternativno, mogla bi se omogućiti neoporeziva 13. plaća u visini 50 posto prosječne godišnje bruto II isplate.

Za dar djetetu i dar u naravi prijedlog je povećanje sa 600 na 800 odnosno 1000 kuna, a za neoporezivu prehranu traže dizanje ljestvice do 12 tisuća kuna. Nadalje, naknadu za vrijeme trajanja bolovanja na teret poslodavaca trebalo bi osloboditi svih davanja uz istovremeno smanjivanje broja dana na teret poslodavaca, smatraju.

Među ukupno 11 točaka predloženih promjena pravila je i uvođenje neoporezive naknade troškova rada od kuće/na daljinu do određenog iznosa, kao i povećanje iznosa naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe s dvije na tri kune.

Predlaže se i uvođenje mogućnosti neoporezive napojnice pri bezgotovinskom plaćanju računa, i to do 10 posto iznosa računa, te podizanje praga prihoda studenata bez utjecaja na olakšicu za porez na dohodak roditelja s 15 na 30 tisuća kuna godišnje (uz drukčiji tretman ako roditelj ima više djece).

Konačno, HUP-u traže i povećanje maksimalnog neoporezivog iznosa otpremnine pril odlasku u mirovinu s osam na 15 tisuća kuna. S obzirom na lani dosegnutih 8,6 milijardi kuna, predloženi set proširenja neoporezivih isplata poslodavcima (koji si ih mogu priuštiti) bi otvorio prostor da zaposlenima usmjere koju milijardu kuna više.

U HUP-ovoj inicijativi to je ipak sporedna stvar, glavni fokus im je smanjenje doprinosa, te povećanje tzv. osobnog odbitka, uz smanjenje niže stope poreza na dohodak i povećanje praga primjene više stope. Priču o dugovima zdravstva ne vide kao prepreku za razmatranje smanjenja doprinosa.

”Kriza je i prilika za promjene”, kaže Mihael Furjan, predsjednik HUP-a. Primjerice, danas imamo pola milijuna osiguranika više nego stanovnika, 600-700 tisuća ljudi s pravom na “besplatno” osiguranje, kao i alternativne oblike rada s minimalnim uplatama doprinosa u odnosu na opterećenje u klasičnim ugovorima o radu.

Uza sve, ističe i da bi njihov prijedlog uz automatski rast plaća potaknuo i potrošnju s pratećim porezima, a otvorio bi se i prostor za rast zapošljavanja, potencijala između 100 i 150 tisuća ljudi.