Uz produljenu recesiju, pad realnih dohodaka i stanje na tržištu rada, sve veći broj građana sve teže spaja kraj s krajem. To se, među ostalim, odražava i na proračunske izdatke za socijalu, a naknade za razne oblike socijalne pomoći u prvoj su polovici godine, relativno gledano, naročito snažno porasle na razini lokalne države, odnosno gradova.

Prema podacima Ministarstva financija, iz lokalnih je proračuna u prvih šest mjeseci na socijalne pomoći otišlo gotovo pola milijarde kuna ili čak 62 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Ta je kategorija rashoda, naime, u prvom polugodištu lani odnijela nepunih 300 milijuna kuna, a do kraja lipnja ove godine ti su izdaci dosegnuli 485 milijuna kuna. U apsolutnim iznosima povećanje te skupine izdataka na razini državnog proračuna bilo je i nešto veće, 200 milijuna kuna, ali u slučaju središnje države to znači porast za "samo" tri posto, na oko 6,7 milijardi kuna. Na razini gradova, općina i županija ukupni su polugodišnji rashodi premašili lanjske za 440 milijuna kuna ili oko sedam posto.

Od ukupno 6,76 milijardi kuna izdataka najviše je, 40 posto, otišlo na materijalne troškove koji su u odnosu na prošlu godinu porasli desetak posto ili oko 250 milijuna, na 2,75 milijardi. Druga po veličini kategorija rashoda su, uobičajeno, naknade za zaposlene kojima se plaće isplaćuju iz lokalnih proračuna. Izdaci za zaposlene (s doprinosima 1,75 milijardi kuna) čine nešto više od četvrtine ukupnih. No, ove su godine ipak 70-ak milijuna manji nego lani (kad su povećani za više od 100 milijuna). Usporedno s rastom rashoda, i na prihodnoj strani lokalni proračuni bilježe povećanje, premda malo sporije. U njih se slilo više od 7,6 milijardi kuna ili 400 milijuna više nego u prvih šest mjeseci 2012.

Porezi su pritom donijeli malo manje od dvije trećine (4,7 milijardi), a izrazito dominantan izvor poreznih prihoda za "lokalce" je porez na dohodak građana. U prvoj polovici godine prikupljeno ga je 4,4 milijarde, što je u odnosu na lani oko 3,5 posto ili 150 milijuna više. U prvom polugodištu ta je prihodna stavka još bila pod utjecajem baznog učinka promjena u sustavu oporezivanja dohodaka iz lanjskog ožujka. Povećanje prihoda od tog poreza sugerira da gradski proračuni u svemu tome nisu baš loše prošli, a tome je svakako pridonijelo osjetno spuštanje granice platnih razreda koje podliježu najvišoj, 40-postotnoj stopi poreza na dohodak. Rastu ukupnih prihoda, međutim, i više su pridonijeli transferi, odnosno pomoći unutar opće države koje su povećane 230 milijuna, na više od 1,1 milijardu.

Iz središnjeg proračuna

Za nezaposlene ove godine 60 mil.kuna više

I državni je proračun za razne naknade za socijalnu pomoć ove godine izdvojio dvjestotinjak milijuna kuna više nego lani. Više od polovice iznosa povećanja ostvareno je na stavkama naknada za nezaposlene i izdacima za socijalnu skrb. Do kraja lipnja isplaćeno je 855 milijuna kuna naknada za nezaposlene, što je 60-ak milijuna kuna više nego prošle godine, a u odnosu na pretkrizne godine to je više nego dvostruko više. Istodobno, polugodišnji izdaci za socijalnu skrb ove su godine porasli za 50-ak milijuna, dosegnuvši milijardu i 64 milijuna kuna.