Infrastrukturni projekti hrvatskih lučkih uprava dobivaju na zamahu te privlače ulagače, što se potvrđuje i na djelu kroz poduzetničke aktivnosti vezane za projekte u nadležnosti Lučke uprave Slavonski Brod koji ukupno iznose oko 250 milijuna kuna. Svojom dinamikom prednjači njihov kapitalni projekt "Izgradnja i unapređenje infrastrukture u luci Slavonski Brod" kojeg će danas u Slavonskom Brodu javnosti predstaviti ravnatelj Lučke uprave Slavonski Brod Marijan Jurić.

Povezan je s operativnim dijelom luke uz obalu rijeke Save te je ukupno 'težak' 109 milijuna kuna. Financira se iz CEF-a, a partner je i HBOR, koji je osigurao kreditno financiranje nacionalne komponente.  Kako su razvojne aktivnosti prepoznate kao prilike za hvatanje pozicije od strane logističkih, prijevozničkih i proizvodnih tvrtki, oko i u luci Brod vrlo je živahno. Tvrtka Manšped, jedna od vodećih logističkih kompanija u Hrvatskoj, na javnom natječaju dobila je njezinu koncesiju za pretovar roba, pa priprema investiciju u iznosu od 30 milijuna kuna u proširenje pristaništa za 13.000m2. 

Da svaka uložena kuna u povećanje konkurentnosti luke već generira privatna ulaganja koja su blizu 250 milijuna kuna i novo zapošljavanje, pokazuju i drugi aktualni privatni projekti. Dvije su velike investicije pred sklapanjem. Posrijedi je ulaganje u skladište naftnih derivata, odnosno terminal za skladištenje i pretovar naftnih derivata što je 100 milijuna kuna vrijedna privatna investicija jedne zagrebačke tvrtke. Doznajemo i da jedan ulagač priprema u zaobalju izgradnju tvornice koja se bavi proizvodnjom metala, čija je vrijednost 80 milijuna kuna.

No ovo je tek dio šire platforme u nastajanju. Projekt slijedi europsku politiku smanjivanja količina tereta na cestama u korist povećanja na rijekama i željeznici te je dio Vladinog projekta Slavonija, Baranja, Srijem. Prema Juriću, prioritet je stvaranje energetskog centra s jedne strane, tako da se u ovoj luci pretovaruju nafta i plin, te s druge strane kontejnerskog centra s prepakiravanjem roba i slanjem dalje prema europskim potrošačima. Navedeno je na tragu očekivanja da će dio kontejnera s novog kontejnerskog terminala Zagreb Deep Sea u luci Rijeci koji će uskoro dobiti koncesionara, u jednom obujmu doći do luke Brod.

S obzirom na to da je iskazana velika potreba povezivanja morskih luka s lukama unutarnje plovidbe, završetkom izgradnje luke Brod predviđa se povećanje prometa roba, a očekivani pretovar iznosi oko 550.000 tona kontejnerskog tereta godišnje. Sa sadašnjih nešto više od tisuću kontejnera godišnje, premašit će 10.000 kontejnera.  Građevinski radovi na ovom projektu započeli su krajem 2018., a prepreke za realizaciju do kolovoza 2020. ne postoje. Dosad su završene faze istražnih arheoloških radova te je gradilište pripremljeno za početak projekta. U tijeku su još zemljani radovi za izgradnju novih vezova ukupne duljine cca 107 m i cca 122 m, odnosno vertikalne obale br. 4 i 5. To uključuje niz građevinskih intervencija u prostor, od izgradnje upravljačkog i logističkog područja iza vezova površine cca 1700m2 te istih vezanih za kontejnerski terminal površine cca 1400m2.

Glavni cilj ulaganja je povećanje propusnosti luke, širenje gospodarskih aktivnosti i operativnih kapaciteta luke, nadogradnjom infrastrukture i lučkih usluga. Provedbom ulaganja, konačni ishod bit će nadograđena infrastruktura te poboljšana intermodalnost zahvaljujući lokaciji luke koja je na raskrižju dva europska koridora VC (sjever – jug) i koridora X (istok – zapad). Luka je povezana sa željezničkom infrastrukturom, a u neposrednoj je blizini autocesta.

Poboljšanje postupka pretovara roba u cestovnom, željezničkom i riječnom prijevozu, prate i povećani kapaciteti luke Slavonski Brod i posljedično ukupni kapaciteti koridora. Osim kontejnera u planu je izgradnja terminala za tekuće terete s planiranim kapacitetima za godišnji pretovar od milijun tona naftnih derivata, kao i izgradnja terminala za LNG za koji postoje zainteresirani ulagači. Oba terminala imat će spoj za pretovar s rijekom Savom, cestom i željeznicom. Tvrtka Crodux Energetika koja ima  koncesiju u trajanju 25 godina uplatila je ovogodišnju najamninu.

Započela je ishođenje građevinske dozvole za izgradnju termoelektrane toplane kao i postrojenje za proizvodnju bioetanola, no više pojedinosti nije moguće doznati.  Pokrenute su i procedure potrebne za rješavanje nekoliko važnih pretpostavki tako da se mogu spremno dočekati veću potražnju i u infrastrukturnom pogledu podržavati rastuće teretne tokove. Prvi je rješavanje problema željezničke pruge, pa kako se doznaje Lučka uprava priprema za nominaciju EU novca novu trasu pruge koja iz luke ide prema istoku, dužine 8,5 kilometara te se spaja na postojeću Zagreb – Beograd.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Uz to što će s dvije pruge zaokružiti taj prometni segment, u planu je i izgradnja istočne vezne ceste koja bi izbacila sav teretni promet koji sad dijelom ide kroz grad. Posljednji, ali nikako manje bitan detalj vezan je uz regulaciju rijeke Save za promet iznad 10 mjeseci. Sad je u režimu 7 do 8 mjeseci što je skopčano s nizom problema koji se kane riješiti u sklopu projektne dokumentacije na kojoj radi Institut IGH.

Ovaj je posao dobio na natječaju te je zadužen ishoditi građevinsku dozvolu, što znači da se kreće u stvaranje pretpostavki za unutarnji promet na Savi čime će povezati Županju, Babinu Gredu, Slavonski Kobaš i Davor tako da će biti moguće organizirati izletničke ture. Planiraju stoga i ulaganje od oko 2 milijuna eura u izgradnju putničkog pristaništa na rijeci Savi.

Pokazala se potreba za takvim projektom zbog sve većeg broja riječnih turističkih brodova koji u Savu uplovljavaju, a do Broda su ove godine zbog ograničenja došla tek dva kruzera.  Projektom izgradnje putničkog pristaništa je predviđeno uređenje obale utvrdom gradskog tipa u koju će se ugraditi sustav konstrukcije za privezivanje pristana uz koji će pristajati putnički brodovi.