Gotovo svakog ljeta kad zaredaju požari u javnosti se nametne pitanje (ne)dostatnosti ulaganja i stanja opremljenosti vatrogastva, no najčešće se o tome govori paušalno i pod dojmom vatrene stihije.

U pogledu materijalnih i tehničkih uvjeta slično se, uostalom, sporadično govori i o policiji, ali i drugim segmentima javnog reda i sigurnosti. No, ako je suditi prema izdacima koji se na razini opće države izdvajaju za javni red i sigurnost – od policije i vatrogastva do sudova i zatvorskog sustava – Hrvatska u odnosu na BDP za to troši više od većine članica EU.  Prema podacima Eurostata, ta kategorija izdataka u EU u prosjeku je na razini 1,8 posto BDP-a, dok su u Hrvatskoj oni 2,2 posto BDP-a, što ispada približno milijardu kuna.

Više u odnosu na BDP za javni red i sigurnost u Uniji izdvaja samo nekoliko zemalja, i to uglavnom iz srednje i istočne Europe: Bugarska (2,8%), Slovačka (2,4%) i Rumunjska (2,3%), dok Poljska izdvaja jednako kao mi (2,2%). Nasuprot tome, Danska, Irska, Finska Švedska, Austrija ili Malta, za to troše manje od 1,5 posto BDP-a. Dakako, u apsolutnim iznosima koje vlade zemalja EU izdvajaju za te funkcije lista izgleda bitno drugačije pa tako desetak najrazvijenijih država za njih troše više od 500 eura po stanovniku (prosjek EU 2015. je 507 eura), dok gotovo sve spomenute s najvećim relativnim izdvajanjima u apsolutnim iznosima troše manje od 250 eura po stanovniku.

U Bugarskoj i Rumunjskoj oni su i ispod 200 eura, u Litvi 204, u Mađarskoj 230, a kod nas 231 euro po stanovniku. Hrvatska je udjelom izdvajanja za javnog reda i sigurnosti visoko na ljestvici EU ponajprije zbog iznadprosječnih izdvajanja za policiju i sudove, dok su izdaci za vatrogastvo na razini prosjeka EU – 0,2 posto BDP-a, što kod nas znači približno 100 milijuna eura. Za policijski sustav, pak, u EU se troši u prosjeku 1 posto BDP-a, a u Hrvatskoj 1,3 posto BDP-a, što ispada oko 4,5 milijarde kuna.

Veći udjel tih izdataka za policiju imaju samo Bugarska i Grčka (po 1,4 posto). Članice EU u prosjeku za sudstvo/pravosuđe izdvajaju 0,3 posto BDP-a, a Hrvatska 0,5%. Toliko izdvaja i Slovenija, više od toga samo Bugarska. Unatoč tome, pravosuđe se kod nas obično ističe kao kronična boljka i razvojna prepreka. To sugerira da je više od samih iznosa koji se troše za pojedine funkcije države važno kako se tj. koliko efikasno troše. Primjerice, koliko 'pojedu' plaće u sustavu javnog reda i sigurnosti (prosjek EU je 69%), a koliko ulaže u razvoj.