Hrvatska je posljednjih godina napravila velik iskorak u razvoju digitalne infrastrukture, no put prema punom gigabitnom društvu još nije dovršen. Dok je pokrivenost optičkim mrežama premašila prosjek Europske unije, ruralna područja i dalje zaostaju.

Istodobno, umjetna inteligencija otvara novu razvojnu priliku. O planovima Hrvatskog Telekoma, daljnjoj izgradnji optičke i 5G mreže, digitalnom jazu, akvizicijama i europskoj regulativi razgovarali smo sa Sinišom Đuranovićem, članom Uprave i glavnim direktorom za korporativne poslove Hrvatskog Telekoma.

Kako vi definirate danas odgovornost Hrvatskog Telekoma prema društvu, a ne samo tržištu i dioničarima?

Kao vodeći telekom u Hrvatskoj prije svega smatramo se odgovornim izgraditi najmoderniju digitalnu infrastrukturu u Hrvatskoj, a to su danas optičke fiksne i mobilne 5G mreže. Optikom smo pokrili milijun kućanstava, a mobilna 5G mreža pokriva gotovo svaki dio Hrvatske. Ujedno smo i tehnološka kompanija, a danas je većina tehnologije bazirana na umjetnoj inteligenciji. Nastojimo educirati naše građane o koristima i načinu upotrebe umjetne inteligencije te s obzirom na to da smo dio globalne grupe Deutsche Telekom, tehnologija i AI alati dostupni su nam vrlo brzo nakon što se pojave globalno pa možemo tu tehnologiju i AI alate ponuditi našim privatnim i poslovnim korisnicima.

Vjerujemo kako je AI revolucionarna tehnologija koja će omogućiti značajne iskorake onih kompanija, ali i društava koja će je brzo implementirati. Stoga da, ako me pitate kako definiramo našu odgovornost, to je u educiranju o AI-ju, čineći ga dostupnim svima u Hrvatskoj kako bi hrvatsko gospodarstvo, hrvatsko društvo i hrvatski građani prosperirali. To je jedna od važnih dimenzija kako shvaćamo našu odgovornost. Međutim, i sami financijski rezultati naša su velika odgovornost. Pored Deutsche Telekoma koji je većinski dioničar, Hrvatski Telekom izlistan je na Zagrebačkoj burzi i ima 146 tisuća dioničara.

Pored velikog broja građana tu su mirovinski fondovi i Fond hrvatskih branitelja. I svi dioničari zainteresirani su za naše financijske rezultate, dobro poslovanje i dobit iz koje svake godine isplaćujemo dividendu. A rezultate ostvarujemo na dugoročno održiv način, imajući u fokusu sve ESG dimenzije što je potvrđeno nedavnom ESG ocjenom od strane London Stock Exchange Group kojom se HT svrstao u sam vrh najboljih svjetskih telekoma prema održivom poslovanju.

Što je fokus za HT u ovoj godini, a što u sljedećih nekoliko?

U zadnjih pet godina smo jako puno uložili, oko milijardu i 100 milijuna eura što je svake godine blizu 25 posto prihoda. Dakle, svaki četvrti euro koji uprihodimo ulažemo u infrastrukturu i usluge. Digitalizacija je preduvjet razvoja i pokretač gospodarskog rasta, a ona se temelji na mobilnim i optičkim mrežama koje gradimo diljem Hrvatske.

Naša ustavna ulaganja rezultiraju izgradnjom optike za više od 100 tisuća novih kućanstava – svake godine i tako već godinama. Naš fokus ostaje na ulaganjima u infrastrukturu te na kontinuiranom poboljšanju korisničkog iskustva. Fokus će sigurno biti i na umjetnoj inteligenciji, bilo u unaprjeđenju internih procesa u svrhu što boljeg korisničkog iskustva, bilo povezivanjem naših usluga s alatima umjetne inteligencije i za privatne i poslovne korisnike. Tražit ćemo i nove prilike za rast izvan našeg core poslovanja u segmentima poput digitalnog oglašavanja te ćemo jačati svoje kapacitete i portfelj usluga u oblaku i kibernetičkoj sigurnosti.

Vrhunski stručni tim

U čemu je njihova tajna? Od male ordinacije do dentalnog centra za najzahtjevnije zahvate

Digitaliziran proces

Digitalni dokument nije isto što i digitalni proces: gdje osiguravatelji i dalje gube vrijeme i novac

Kakva je pokrivenost optičkim i mobilnim mrežama u Hrvatskoj?

Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina napravila velik iskorak u razvoju fiksne digitalne infrastrukture – pokrivenost optikom kućanstava u posljednjih pet godina porasla je s 39 posto na 78 posto čime smo nadmašili prosjek Europske unije. I to je jedna od uspješnih priča, a Hrvatski Telekom je zaslužan za oko 60 posto svih tih ulaganja i izgradnje, što odražava naš izniman doprinos digitalizaciji društva i gospodarstva.

Mobilne mreže u Hrvatskoj su jedne od najboljih u Europi, kao što se možete i sami uvjeriti kada putujete bilo gdje u Europi, a mreža Hrvatskog Telekoma je četvrtu godinu zaredom od strane HAKOM-a proglašena najboljom u Hrvatskoj. Pokrivenost 5G mreža kod nas iznad europskog prosjeka i na 98 je posto. I to je sve rezultat snažnih ulaganja koje smo koje smo poduzimali zadnjih godina.

Ulažemo u cijelu Hrvatsku, a ne samo u velike gradove. Koristimo europske fondove za izgradnju optičke mreže u slabije naseljenim područjima. Do sada su bila 33 sufinancirana projekta za gradnju optičkih mreža i mi smo pobijedili na natječaju u njih 20 te smo na temelju tih projekata izgradili optike do otprilike 200 tisuća kućanstava u slabije naseljenim dijelovima Hrvatske. Odnos subvencije i našeg ulaganja je otprilike 50:50. Pokrivenost ruralne, odnosno slabije naseljene Hrvatske je jedan od digitalnih ciljeva i države i Europske komisije. Smatramo da je riječ o važnom cilju kako bi se smanjio digitalni jaz između dijelova Hrvatske i time pozitivno djelovalo na ravnomjerni razvoj i pozitivna demografska kretanja.

Koliko je Hrvatska stvarno blizu gigabitnom društvu, a koliko još uvijek postoji digitalni jaz između velikih gradova, ruralnih krajeva i otoka?

Značajno smo iskoračili u zadnjih pet godina. S nekih 7 posto na 54 posto pokrivenosti ruralne Hrvatske što je nažalost i dalje ispod EU prosjeka koji je oko 63 posto. Cilj Europske komisije je do 2030. godine ostvariti 100-postotnu pokrivenost optičkim mrežama u svim državama članicama. Procjenjujemo da postoji još 300 do 400 tisuća kućanstava u slabije naseljenim dijelovima Hrvatske koje treba pokriti digitalnom infrastrukturom i za to će trebati sufinancirani projekti s 300-tinjak milijuna eura. Planira se novi val takvih projekata u iznosu od 100 milijuna eura, što podržavamo, ali to nije dovoljno. Trebat će osigurati još subvencioniranih sredstava kako bi se cijela Hrvatska digitalizirala.

Međutim, ima još problema o kojima dugo govorimo, koja se ne rješavaju, a važna su za daljnji nastavak ulaganja u digitalnu infrastrukturu. Hrvatska je specifična po tome da su naknade za pravo puta, tj. za prolazak infrastrukture kroz zemljište među najvišima u Europi. To je naknada koja se u mnogim zemljama uopće ne plaća za digitalnu infrastrukturu s obzirom na to da je gradnja digitalne infrastrukture u javnom interesu. I naročito se ne plaća za korištenje javnih površina. U hrvatskoj je upravo naknada na javnim površinama najviša. S obzirom na to da je interesu svih da dovedemo optičku infrastrukturu u sve općine i gradove bilo bi razumno da se naknada za pravo puta barem smanji.

Moramo riješiti i problem prostornih planova u pojedinim dijelovima Hrvatske koji su ograničavajući u smislu gradnje mobilne infrastrukture. Negdje ne možete uopće graditi, dok svi imaju potrebu da uvijek i svugdje imaju dobar signal. Pritom se u nekim dijelovima Hrvatske zbog restriktivnih prostornih planova nigdje ne može graditi. Apeliramo već duže vrijeme da se propisi vezani za prostorno planiranje promijene kako bi se digitalna infrastruktura izgradila u onom opsegu u kojem je potrebna.

Kakvo je korištenje optičkih mreža u Hrvatskoj?

Korištenje optičkih mreža u usporedbi s drugim državama u EU je u svojevrsnoj kontradiktornosti. Pokrivenost, dakle izgrađenost, nam je iznad prosjeka EU dok je korištenje ispod prosjeka EU. Sličan problem pojavio se u nekim zemljama u Europi te se poticajnim programima države ili putem fondova potaklo građane da prijeđu na optičku mrežu. Takav program vaučera kojim bi se potaklo građane da prijeđu na optičke mreže imao bi brojne pozitivne učinke i u Hrvatskoj. Ubrzao bi digitalizaciju društva i poslao pozitivnu poruku nama kao investitoru da nastavimo s daljnjim ulaganjima.

Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u svačiju svakodnevicu pa i u poslovnom svijetu. Iako su hrvatske tvrtke još negdje u nižim postocima korištenja AI-ja, ali čini se da tu HT iskače naprijed. Gdje HT već koristi AI?

Kao tehnološka kompanija vjerujemo da je umjetna inteligencija tehnologija koja će iz temelja promijeniti način na koji kompanije posluju, način kojim se gospodarstvo razvija i na kraju i na to kako živimo. Dakle, tehnologija koja će revolucionarizirati naš način života, a ne samo biznis. Prepoznajemo veliku priliku da se konkurentski odnosi kompanija, ali i država iz temelja resetiraju. Otvara se prostor da oni koji zaostaju snažno i brzo iskorače. Mi smo prepoznali tu priliku i kao kompanija nastojimo se transformirati uz pomoć umjetne inteligencije.

Počevši od procesa koji su vezani uz to kako poboljšati korisničko iskustvo te kako unaprijediti druge interne procese koji možda nisu vidljivi korisnicima. Primjerice, u efikasnosti korištenja električne energije za naše mreže ili data centre. Nastojimo tamo gdje je smisleno napraviti agente koji će odraditi analitičko repetitivne poslove te uz nadzor čovjeka proces učiniti efikasnijim, bržim i kvalitetnijim. Polako ulazimo u zrelije razdoblje primjene AI, sa sve izraženijim i obuhvatnijim učincima. A mi smo tu dovoljno rano krenuli te danas radimo na povezivanju cijelog AI ekosustava koji se temelji na modernoj digitalnoj infrastrukturi.

Znači, prilika je i za Hrvatsku?

Apsolutno. Smatramo da je riječ o tehnologiji koja može učiniti i da Hrvatska napravi veliki iskorak, ako na vrijeme i fokusirano implementiramo umjetnu inteligenciju tamo gdje to treba. Edukaciju i znanje o umjetnoj inteligenciji smatramo ključnim kako bi se ubrzala implementacija. U tom smjeru nastojali smo dati doprinos edukativnim programima ‘AI ti to možeš’ s kojima smo krenuli prošle godine i kroz koje programe je dosad prošlo više od 600 tisuća građana. Od webinara kako koristiti pojedine alate umjetne inteligenciju do infotainment videa da ljudima približimo mogućnosti tehnologije. Slično radimo i za tvrtke te male i srednje poduzetnike, s događajima i edukacijskim programima o mogućnostima i koristima umjetne inteligencije, koji su iznimno posjećeni i održavamo ih u gradovima diljem Hrvatske.

Gdje je poslovna Hrvatska danas u tom korištenju AI?

I dok 27 posto Hrvata koristi AI alate, to čini tek 9 posto tvrtki u Hrvatskoj. Prosjek u EU je 15 posto. Ta razlika se na žalost ne smanjuje, što nam daje za misliti što kao društvo trebamo učiniti da se ubrzamo, da postanemo agilniji i brži u implementaciji umjetne inteligencije. Strahove koje imamo vezano za zamjenu ljudi ili neetično korištenje umjetne inteligencije ne bi trebali imati unutar Europe s obzirom na to da je Europa detaljno regulirala etično korištenje umjetne inteligencije za razliku od nekih drugih dijelova svijeta. Trebamo djelovati brzo, ali i odgovorno i etično, no ne dopustiti da nas strahovi i analize paraliziraju i da propustimo generacijsku priliku.

HT je nedavno istaknuo ulaganja u 5G, podatkovne centre i EU projekte kao temelj infrastrukture za nove generacije usluga i AI ekonomiju. Jesu li podatkovni AI centri nužnost s obzirom na veliki rast prometa ili i novi biznis eldorado?

Jesu i bit će ih potrebno sve više i više. Tu su dva ograničavajuća faktora. Jedan su čipovi. Drugi je energija. Što se tiče nas, mi imamo pet data centara. Upravo završavamo jedan i koristimo data centre za vlastite potrebe, ali isto tako i nudimo usluge data centara tržištu. U cloud servisima jedan smo od lidera i nudimo usluge hrvatskim gospodarstvenicima. Sve važnije je pitanje suvereniteta u korištenju tehnologije, a naročito data centara. Stoga smatram da će i pored tehnološke potrebe, iz razloga sigurnosti i suvereniteta biti sve veća potražnja za domaćim odnosno europskim data centrima.

Telekom infrastruktura sve je važnija i za sigurnost države. Koliko su hrvatske mreže danas otporne na kibernetičke napade, prekide, ekstremne vremenske uvjete ili krizne situacije?

Kontinuirano ulažemo u otpornost naših mreže, u redundantne sustave, zaštitu od kibernetičkih prijetnji i sigurnosne operativne centre koji rade 24 sata dnevno. Naš sigurnosno operativni centar koriste najveći korisnici koji dolaze iz financijskog sektora, iz energetike i javne uprave gdje su sigurnosni zahtjevi najviši.

Također, sve više i mali i srednji poduzetnici prepoznaju nužnost zaštite. Broj organizacija pod našom zaštitom 24/7 narastao je u godinu dana s 80 na više od 180 organizacija. Digitalna i ICT rješenja koje razvijamo kod nas u HT grupi i Combisu nisu samo primjer najbolje prakse u Hrvatskoj, nego i u cijelom Deutsche Telekomu u Europi, gdje je Hrvatski Telekom centar izvrsnosti za kibernetičku sigurnost.

Objavili ste akviziciju Pro-Pinga, hrvatskog regionalnog telekom igrača, što je prva veća akvizicija unazad nekoliko godina na tržištu. Koji je bio razlog za to i planirate li daljnje akvizicije?

Akvizicija Pro-Pinga službeno je zaključena prije par dana. Ušli smo u cijeli proces jer smo prepoznali komplementarnost Pro-Ping optičke mreže koja se prostire po nekoliko hrvatskih županija i naših mogućnosti da unaprijedimo korisničko iskustvo Pro-Ping korisnika i da istovremeno u području te mreže omogućimo i drugim korisnicima koji ne koriste optiku, usluge na optičkoj mreži s našim punim portfeljem usluga.

Vjerujemo da ćemo ovom transakcijom ostvariti sinergiju kojom ćemo stvoriti dodanu vrijednost prvenstveno za korisnike na tom području. Kako bi izbjegli razgovore o monopoliziranju, HT će ponuditi veleprodajne usluge na Pro-Ping mreži i drugim operatorima. Trebat će nam do devet mjeseci da uspostavimo veleprodajne servise s obzirom na kompleksnosti integracije mreža, ali nakon tog razdoblja i drugi operatori moći će pristupiti tom području putem svojih usluga što do sada nije bio slučaj.

Što se tiče daljnjih akvizicija, svaka akvizicija se individualno procjenjuje i ne mogu vam reći unaprijed da smo mi zainteresirani za bilo koju drugu. Ono što vam mogu reći, načelno, jest da u našem biznisu postoji potreba za konsolidacijom jer se konsolidacijom postiže veličina, a veličinom je moguće ostvariti sinergije – bilo povećanjem volumena prodaje ili povećanjem efikasnosti u poslovanju.

Kako gledate na pitanje primjene Digital Network Acta i problematike regulative. Kreće li se što brže? Puno je kritika na Europu da zbog birokracije kaska u globalnoj tech utakmici.

Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina, po pitanju digitalne infrastrukture, prije svega pokrivenosti optičkom mrežom i 5G mrežom, učinila veliki skok. I to je rezultat velikih investicija te pozitivnih pomaka u regulatornom pogledu. Primjerice, deregulacija optičkih mreža u Hrvatskoj u velikom dijelu urbanih područja definitivno je bila korak u dobrom smjeru potakla je nove investicije.

Europa je pak prepoznala kako joj nedostaje investicijski kapacitet za ostvarenje ciljeva digitalne dekade. Prema procjenama, nedostaje 200 milijardi eura ulaganja da gigabitne mreže dođu do svih kućanstava i poduzeća. Ideja DNA bila je pojednostavljenje regulatornog okvira, adresiranje pitanja neusklađenosti dodjela spektra te poticanje ulaganja i smanjenje fragmentiranosti tržišta na kojem i dalje posluje više od stotinu operatora s vrlo različitim pravilima u državama EU-a.

Međutim, DNA kako je predložen ne adresira većinu od navedenog. Jedino što smatramo pozitivnim su dulje dozvole za spektar što bi trebalo smanjiti neizvjesnost ulaganja u mobilne mreže te smanjiti troškove koje su operatori imali u aukcijama za spektar što pozitivno djeluje na investicijski kapacitet. Ostale mjere koje u prijedlogu DNA-a nažalost su suprotne inicijalnim najavama i djelovat će u smjeru smanjivanja, a ne povećanja investicijskog kapaciteta.