Kroz novi “Investicijski okvir za zapadni Balkan”, Hrvatska i ostale zemlje u regiji će se kreditirati s 5,6 milijardi eura za infrastrukuturu. Financijski paket osigurava Europska komisija, ali kroz manji udio jamstva sudjeluju i zemlje regije, članice EU, te Europska investicijska banka, Europska banka za obnovu i razvoj i Centralna europska banka.
Program je osmišljen u prosincu kao vrsta pomoći za regionalne državne proračune koje ne mogu sami nositi investicije, te će glavnina novca otići za investicije u transport. Osnovne naznake je predstavio Massimo Cingolani iz EIB-a u utorak na Konferenciji o investiranju u Jadransku regiju. “Ova godina će biti ključna za novi program jer će se birati i odobravati projekti, te povlačiti potrebna sredstva”, rekao je Cingolani.On nije htio komentirati napredak pregovora HAC-a s EIB-om jer nije u njegovoj nadležnosti, ali je rekao da će novim ulaganjima svakako biti obuhvaćeni cestovni koridori X, V i VIII u Srbiji, Hrvatskoj, BIH, Albaniji i Makedoniji. Ostalo će biti namijenjeno za glavne transprotne pravce koji uključuju željeznicu i čak plovne puteve, ali program predviđa i daljnje poticanje malog i srednjeg poduzetništva. Na Konferenciji je inače kao jedan od glavnih problema istaknuta nedovoljna suradnja zemalja oko velikih infrastrukturnih projekata koji razvijaju gospodarstvo regije: Kada bi sve vlade imale usklađene planove ulaganja u infrastrukturu, cijela regija bi bila privlačnija stranim investitorima. Hido Biščević, glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju, istaknuo je da će apelirati na sve vlade da prijave svoje projekte za novi program. “Proći će godine dok sve zemlje ne pristupe Europskoj uniji, pa im ova ulaganja mogu biti zamjena za izgubljeno vrijeme”, rekao je Biščević. Goran Radman, dekan Verna, kaže da strani investitori ne gledaju samo zemlje pojedinačno, nego i njihovu povezanost u regiji. Ekonomska suradnja je po njemu dobra i za države i za privatni biznis. “Zašto ne razmotiriti upravljanje koridorom X od strane jedne kompanije koju bi osnovale države, umjesto upravljanja devet država kroz koje prolazi?” pitao je Radman. Kao još jedan model za pokretanje investicija u nedostatku proračunskog novca naglašeno je javno privatno partnerstvo. Geoffrey Hamilton iz UN-ova programa istaknuo je da se loši projekti u JPP-u dogode samo ako se – loše pripreme.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu