Lipanj je, pokazuju prvi preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku, ublažio pad izvoza koji je prouzročilo globalno zaustavljanje gospodarskih aktivnosti zbog pandemije koronavirusa. Izražen u eurima, u prvih šest mjeseci izvoz je na godišnjoj razini manji za 7,4 posto i iznosi 6,8 milijardi eura. U prvih pet mjeseci, pak, pad izvoza bio je izraženiji, 9,5 posto, s ostvarenih 5,6 milijardi eura. Svibanj je, kako se zasad bilježi, ujedno bio i nakritičniji mjesec za većinu gospodarstvenika. U prvom kvartalu statistika je inače bilježila rast prodaje na međunarodnom tržištu, a negativnan trend startao je s podacima za travanj. Još veći od pada izvoza statističari bilježe na uvoznim aktivnostima, a prema prvim podacima brojke su za prvih pola godine 13% slabije, a uvezeno je proizvoda vrijednih 11 milijarde eura. Pri tom, pad uvoza u lipnju nešto je ublažen, budući da je u prvih pet mjeseci uvoz u Hrvatsku bio u odnosu na isto vrijeme prethodne godine bio manji za 15%. Državni statističari dali su detaljniji pregled stanja po zemljama i sektorima za prvih pet mjeseci, a iz njih je vidljivo da je robna razmjena imala dvoznamenkast pad na svim tradicionalno glavnim izvoznim tržištima. S Italijom, koja je i na globalnoj razini u promatranom razdoblju bila najpogođenija koronavirusom, robna razmjena toliko je pala da je njezinu lidersku poziciju na našoj izvoznoj ljestvici preuzela i još uvijek drži standardno drugorangirana Njemačka. U pet mjeseci u Italiju je plasirano 655 milijuna eura roba, gotovo 27% manje nego prethodne godine. Pad izvoza u Njemačku nešto je blaži, 12,6%, bio na razini od 759 milijuna eura. U prvih pet mjeseci slabi i prodaja hrvatske robe u Sloveniji, te BiH, a u obje zemlje taj pad bio je u svibnju intenziviran, te je povećan u odnosu na prethodni dio godine, na 13,6% sa Slovenijom, a u BiH je izvezeno gotovo četvrtinu manje nego lani u prvih pet mjeseci. Pad izvoza u Austriju, pak, traje neprekinuto već duže vrijeme, a u svibnju je također bio pojačan, pa je na petomjesečnoj razini povećan na 11%. Od važnijih tržišta negativan je predznak izvoz ima i prema Srbiji, te SAD-u.

Suprotno trendu

Nekoliko tržišta, pak, i dalje odudara od ovog trenda unatoč koroni. Riječ je prije svega o Mađarskoj, gdje izvoz nastavlja rasti ponajviše zaslugom sirove nafte u Molovu rafineriju u toj zemlji, koja je zamijenila Ininu u Sisku, iako je u svibnju taj rast blago usporen, na 80 posto. A kao što koroni odolijeva dolazak turista iz Britanije, tako i izvoz roba u Ujedinjeno Kraljevstvo nastavlja rasti. Pozitivan trend nastavlja se i u Turskoj, gdje izvoz porastao za preko 27%, a i u Japan izvoz je veći za 3%. U oba slučaja prevladava izvoz hrane, u Tursku junaca, a Japan tune. Hrana i životinje inače su po rastu izvoza u ovoj godini apsolutni lider, no valja primijetiti da snažan rast iz prvog dijela godine nije istim intenzitetom nastavljen u svibnju, pa je ukupno na razini pet mjeseci povećan za 4%. U svibnju je, pak, najvažnijem izvozniku, prerađivačkoj industriji plasman dodatno oslabio i povećao pad izvoza na gotovo 13%. Među onima čiji se izvozni pad nastavlja su farmaceutska industrija, drvoprerađivači, te proizvođači namještaja i odjeće, a od rijetkih koji su i u koroni bilježili rast bili su prehrambeni, te proizvođači duhanskih i kemijskih proizvoda, no nakon svibnja i njihov je rezultat “tanji” nego lani. Kina je jedna od zemalja iz koje je u prva četiri mjeseca bilježen velik pad uvoza, ali je s 93 milijuna eura uvezenih roba u svibnju poništen pad od 9% iz prethodnog dijela godine, te je za prvih pet mjeseci uvoz iz Kine porastao na godišnjoj razini za 1%. Uvoz naftnih derivata iz Azerbajdžana, koji je “buknuo” prošle godine, ne samo da je nastavio rast, nego je veći za čak 363%, a u pet mjeseci vrijednost njihova uvoza prelazi 206 milijuna eura.

Ljestvica uvoza

Poredak i trend na listi zemalja iz kojih najviše uvozimo slična je izvoznoj ljestvici – predvode ju Njemačka, Italija i Slovenija i sa svima je također ostvaren dvoznamenkast pad uvoza, s tim da uvoz i dalje gotovo dvostruko nadmašuje naš izvoz. Na izvoznoj statistici bilježi se inače velik pad plasmana roba u Irsku, koje u apsoluntnim brojkama ne predstavlja veliko tržište, ali je pažnju počelo plijeniti snažan rast izvoza koji je započeo s odlaskom Hrvata na rad u tu zemlju. Od početka godine, naime, splasnuo je za gotovo 65%.

Prvi podaci za lipanj ukazuju da se s ponovnom uspostavom trgovinskih kanala polako konsolidira tržište, te, ne bude li novih dramatičnih poremećaja budući da virus još nije poražen, na razini godine može, poput u turističkom sektoru, očekivati manje negativan rezultat nego se s razlogom strahovalo.