Projekt uspostave Centra dijeljenih usluga, koji je formalno počeo još 2017. kreće u ozbiljan razvoj. Nedavnim potpisivanje Sporazuma Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva s četiri državne institucije – APIS IT-em, Finom, CARnet-om te AKD-om – koji će djelovati kao pružatelji usluga, predstavlja najveći iskorak u procesu digitalne transformacije države.

“Ovime je počela nova era državne informacijske infrastrukture”, istaknuo je jučer Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva na brifingu s novinarima.

Konkretno to znači, nastavlja, da će sve ono što su državne institucije desetljećima radile zasebno, s vlastitim serverima, tehnologijama i kapacitetima, sad biti objedinjeno pod jednim “kišobranom”.

Pa iako je već mnogo napravljeno samom uspostavom Centra dijeljenih usluga, u što je uloženo 360 milijuna kuna (47,8 milijuna eura), pravi posao zapravo tek kreće. Za digitalizaciju je države, naime, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) rezervirano čak 20,4 posto sredstava, odnosno tri milijarde kuna (398,4 milijuna eura) za 21. investiciju.

Središnji državni ured odgovoran je za njih osam, a uključuju interoperabilnost, povezivanje baza podataka, uspostavu digitalnih alata za analizu podataka, nadogradnju CDU-u. Sve ovo značit će da građani uskoro, kroz dvije godine, najavljuje državni tajnik Gršić, više neće morati hodati od šaltera do šaltera jer će sve državne institucije biti povezane.

Što se, dakle, mijenja? Putem sustava e-Građani, stanovništvo već može dobiti niz, točnije 101. jednostavnu uslugu. Primjerice, mogu izvaditi domovnicu ili vjenčani list. No taj dokument moraju printati i nositi u drugu instituciju u kojoj predaju zahtjev za pružanje određene usluge.

To više neće morati činiti jer će sve institucije imati sve podatke svakog građana, odnosno bit će umrežene. “Želimo razviti usluge koje rješavaju razne životne situacije građana”, kaže Gršić dodajući da će država zahvaljujući ovom projektu funkcionirati bolje, bit će efikasnija, a usluga, na koju se građani često žale, mnogo kvalitetnija.

U okviru Centra dijeljenih usluga bit će uspostavljen i sustav data lakea (jezero podataka) putem kojega će država prikupljati razne podatke koji su trenutno razbacati po raznim institucijama, a ubuduće će biti na jednom mjestu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

To znači da će državno tijelo moći povlačiti razne podatke iz raznih ustanova, što je danas praktični nemoguće jer državna tijela mnoge informacije drže u Excel tablicama”, objašnjava Gršić. Također, omogućit će i stvaranje raznih registara, kao što je i najavljeni Registar stanovnika, obitelji i kućanstava koji se radi za Poreznu upravu u sklopu projekta digitalizacije ove financijske institucije.

“Zahvaljujući tome, država će moći raditi bolje analize, a na temelju njih i kvalitetnije zaključke pa sukladno tome donositi i bolje politike”, kaže Gršić. Ova će platforma, najavljuje državni tajnik, biti uspostavljena kroz nekoliko mjeseci nakon čega bi trebala krenuti primjena.

Državni tajnik Bernard Gršić/DAVORIN VIšNJIC/PIXSELL

Praćenje investicija, troškova…
“Cilj je da kroz sustav data lakea do 2025. bude povezano 65 državnih tijela i tijela lokalne i regionalne samouprave”, kaže. Usto državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva uvjerava da ovakva masa privatnih podataka, koje će država sada sve imati na jednom mjestu, neće dovesti do njihove ugroze ili eventualno manipulacije. Ističe da će privatnost građana i sigurnost podataka biti zaštićeni, kroz GDPR, te da će sustav biti posložen tako da će se uvijek moći provjeriti tko je i s kojeg mjesta pristupao točno određenom podatku.

Projektom Centra dijeljenih usluga plan je uspostaviti i jedinstven sustav za praćenje investicija, troškova te komunikacije s Europskom komisijom, a koji je sada “razbacan” između Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, Ministarstva rada te financija. Za to će biti zadužena Fina.

Planira se i uspostava virtualnog kontaktnog centra koji će građanima pružati sve informacije kroz bilo koji oblik komunikacije (sms, elektroničku poštu, WhatsApp, telefon…). Ova bi platforma trebala biti uspostavljena do kraja godine dok bi njezina primjena trebala krenuti u prvom kvartalu 2024. Gršić je najavio i uspostavu mobilne platforme e-Građani.

Uštede još izračunavaju
Svi bi ovi digitalni noviteti dirigirani iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva trebali donijeti niz prednosti, kako za građane, tako i za državu, ali i poduzetništvo jer kako kaže Gršić, sve usluge koje su razvijene za građane razvijene su i za poslovni sektor kroz e-Poslovanje.

U konačnici, svi bi najavljeni projekti trebali dovesti i do ušteda. Koliko će se točno uštedjeti državni tajnik kaže da još ne znaju jer nemaju točnu računicu. Međutim, dodaje, sigurno je da će do smanjivanja troškova doći jer će i javna nabava informatičke opreme biti objedinjena.

Što se tiče državnih institucija koje će pružati usluge drugim tijelima, svaka će biti određena za točno određeni segment. CARnet će biti zadužen za sustav E-learning, AKD za razvoj blockchain tehnologije te digitalne potpise, APIS za uspostavu platformi, Fina za financijski sustav, dok će za sigurnost brinuti Središnji državni ured na čijem je čelu Gršić.

Inače, cilj je uspostave CDU-a, za što je zadužen APIS IT, bio da u njega do kraja 2023. bude integrirano 300 državnih institucija. No Gršić kaže da ih je već na “državnom oblaku”, koji je uvod u stvaranje digitalnog suvereniteta države, više od 500 institucija.